Ukupna razmjena poljoprivrednih proizvoda za period januar-jun 2015. godine iznosila je 231,3 miliona eura i manja je za 4,57% (ili za 11,1 miliona eura) u odnosu na isti period prošle godine. Učešće poljoprivrednih proizvoda u ukupom izvozu iznosi 16,59%, a u ukupnom uvozu 24,14%. Vrijednost uvezenih poljoprivrednih proizvoda za period januar-jun 2015. godine iznosila je 207,5 miliona eura, dok je ukupna vrijednost izvoza iznosila 23,8 miliona eura, pokazuju zvanični podaci Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Ukupan uvoz poljoprivrednih proizvoda za posmatrani period u odnosu na isti period prošle godine manji je za 1,7 miliona eura (ili za 0,6%), dok je ukupan izvoz manji za 9,8 miliona eura (ili za 29,18%). Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 11,49%. Glavni partneri u uvozu i izvozu i dalje su zemlje CEFTA i EU. Srbija je i dalje najznačajniji partner.
Šta se najviše izvozi: Struktura proizvoda u izvozu se nije bitno promjenila u odnosu na prethodne godine. Najzastupljeniji proizvodi u izvozu u prvih pola godine 2015. godine su: vino, sušeno i dimljeno meso i prerađevine od mesa, cigrete, sirova koža, pivo, proizvodi od kakaa, povrde i pšenično brašno. Vrijednost izvoza svakog od navedenih proizvoda pojedinačno je veća od milion eura. Najveći rast izvoza zabilježen je kod povrća (77,5%), duvana i proizvoda od duvana (51,7%), kakaa i proizvoda od kakaa (23,6%), alkoholnih pida (15,8%), piva (6,7%), sirovih koža (1,5%) i vina (0,9%). S druge strane, u odnosu na isti period prošle godine značajno je smanjen izvoz masnoda i ulja (92,1%), mesa (80,5%), voda (34,6%), prerađevina od mesa (24,6%) i proizvoda na bazi žitarica (4,7%). Padu ukupnog izvoza u odnosu na isti perod prošle godine doprinio je pad izvoza svinjskog mesa u Bjelorusiju. Vrijednost izvezenog svježeg svinjskog mesa u prvih šest mjeseci 2014. godine iznosila je 9.364.794 eura, dok je za isti period 2015. godine vrijednost izvoza iznosila 82.408 eura. Vino je i dalje najzastupljeniji proizvod u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda sa učešćem od 19,7%. Nadalje, sušeno i dimljeno meso i prerađevine od mesa predstavljaju jedan od bitnijih proizvoda u izvozu sa ukupnim učešdem od 13,92%, dok cigarete učestvuju sa 11,3%.
Uvozimo najviše meso i alkohol: Obim kao i struktura uvoza poljoprivrednih proizvoda, već godinama unazad je na približnom nivou. U prvih šest mjeseci 2015. godine u odnosu na isti period prošle, uvoz bilježi pad za 0,6% ili 1,7 miliona eura. Posmatrano generalno strukturu uvoza i trend u odnosu na isti period prošle godine, uočljiv je pad uvoza prerađevina od ribe (34,6%), mesa (21,5%), šećera i proizvoda od šećera (10,6%), kakaa i proizvoda od kakaa (7,5%), žitarica (6,7%), gaziranih pića (5,0%), proizvoda mlinske industrije (4,1%) i masnoća i ulja biljnog i životinjskog prijekla (1,7%). Istovremeno, zabilježen je rast uvoza piva (41,0%), živih životinja (24,0%), alkoholnih pića (22,5%), povrća (19,45%), voda (19,41%), riba i ljuskara (12,9%), proizvoda na bazi žitarica (11,7%), kafe i čaja (10,5%), kokošijih jaja (3,9%), duvana i proizvoda od duvana (4,5%), proizvoda od voća i povrća (3,3%), ostataka iz prehrabene industrije (3,1%), prerađevina od mesa (2,8%), mlijeka i mliječnih proizvoda (1,7%) i raznih proizvodi za ishranu (1,0%). Najzastupljeniji proizvod u uvozu je i dalje meso čija je vrijednost u prvih šest mjeseci iznosila 30,1 miliona eura i činila je 14,5% ukupno uvezenih poljoprivrednih proizvoda. U odnosu na isti period prošle godine bilježi se pad uvoza mesa za 8 miliona eura, a što se pretežno odnosi na svježe svinjsko meso. Drugu grupu najzastupljenijih proizvoda u uvozu čine alkoholna i bezalkoholna pića čiji ukupan uvoz za posmatrani period je iznosio 23,2 miliona eura, ili 11,2%. U slučaju ovih proizvoda zabilježen je rast uvoza u odnosu na isti period prošle godine od 1,3 miliona eura, što se uglavnom odnosi na pivo. Proizvodi na bazi žitarica su i dalje jako zastupljeni u uvozu (15,2 miliona eura), kao razni proizvodi za ishranu (15,2 miliona eura). U odnosu na ukupan uvoz, značajaniji rast u vrijednosti uvoza je zabilježen kod živih životinja (2,3 miliona eura), voda 1,7 miliona eura (od čega se najveći procenat odnosi na banane, jabuke i citruse) i proizvoda na bazi žitarica 1,6 milona eura, zaključuje se u informaciji Ministarstva poljoprivrede.
P.Z.
