Regionalno nagrađivani pisac i publicista Miljenko Jergović o ovom djelu piše da se radi o "mogućem crnogorskom životopisu jedne nestale zemlje".
- Priča je to o ljuduima iz središta i o ljudima s ruba, čije su sudbine i zloće upisane u jednu širu društvenu sudbinu. Knjiga snažna, uzbudljiva i duboko beznadna. Crnogorski magijski realizam, gdje magija proizilazi iz ljudskih karaktera, a ne iz eventualnih spisateljskih namjera - riječi su Jergovića.
- Kada, upravo na dan Antibirokratske revolucije, 7. oktobra 1988. u svom stanu u Titogradu Šćepan Dragišić dobije vijest da mu je preminuo otac Tripko, i ne sluti što će sve doznati o svome ocu, svojoj zemlji Crnoj Gori, sistemu, ali nadasve o špijunima te njihovim tajnim dvostrukim i trostrukim životima koji će se pred njim razotkriti iz papira koje kriju kovčezi što su mu došli u nasljedstvo. Ispisujući Tripkov život i život njegove porodice, poznanika i nadređenih, Milorad Popović napisao je najveći špijunski roman naših dana. Čovjek bez lica roman je o Crnoj Gori i Jugoslaviji, o dvadesetom stoljeću u kojem se susreću stvarne povijesne osobe i fiktivni likovi, o idealima i odustajanju od njih, o prevratima, nastajanju i rastakanju država i velikih ideja. No to je prije svega roman o nesalomljivima, o onima koji najdublje vjeruju u ideale, o špijunima koji nisu tajni agenti iz filmova, već možda tek obični knjižničari. Čovjek bez lica snažna je epopeja o ljudima za koje znamo da su tu oko nas, ali o kojima ne znamo ništa, osim da o njima i njihovim procjenama ovise vladari i sudbine naroda. U širokom zamahu od crnogorske vlade u emigraciji u Italiji nakon Prvoga svjetskoga rata do naših dana Milorad Popović ocrtao je povijest prevara i prevrata, vjere i nevjere, osobnih tragedija, velikih herojstava i još većih izdaja te tragičnih ljubavi koje jedine i mijenjaju svijet - navodi se u predgovoru ovog izdanja.
Milorad Popović rođen je 1957. u Lipi cuckoj kod Cetinja. Objavio je knjige poezije: "Sa trga glodara", "So Jude", "Nema više klađenja", "Red se polako zavodi", "Cetinjski ljetopis", "Nesigurna zemlja", i "Raskršća", te knjige eseja: "Mali narod i nacionalizam", "Crnogorsko pitanje", "Podijeljena nacija", "Njegoš i crnogorska nacija" i "Njegoševo nasljeđe". Autor je dva romana: "Karnera" u izdanju Frakture i OKF-a, za koji je 2013. godine dobio nagradu Meša Selimović u Tuzli. Djela su mu prevođena na desetak stranih jezika, a dobitnik je više nagrada za književnost. Ima status istaknutoga kulturnog stvaraoca Crne Gore.
Urednik ovog izdanja je Seid Serdarević, dok su za izdavače potpisani Sibila Serdarević i Goran Martinović. Dizajn naslovnice potpisuje Vedran Klemens.
