Smatramo da u procesu proglašenja parka, odnosno, Studijom izvodljivosti, nije na pravi način istraženo i evidentirano stvarno stanje biljnog i živortinjskog svijeta Prokletija. U dosadašnjim realizovanim aktivnostima imali smo podršku direktorice Azre Vuković, kaoi dijela stručnih saradnika iz JP NPCG.
Ove godine, po prvi put u okviru regionalnog projekta zaštite prenjskog alpskog daždevnjaka (Salamandra atra prenjensis), Crnu Goru i Prokletije u potrazi za prenjskim crnim (alpskim) daždevnjakom posjećuju i istraživači sa Sarajevskog Univerziteta
Za pomenutu aktivnost istraživanja crnog daždevnjaka najveće zasluge pripadaju stručnoj saradnici Marini Đurović, koja je grupu mladih istraživača i stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Belgije, Holandije i Crne Gore usmjerila na Prokletije.Projektat je vodila Emina Šunje (PMF Sarajevo) u saradnji sa Univerzitetom u Antwerpenu.
Rezultati ovih istraživanja su zaista impozanti, i posebno nas raduju što se radilo o grupi mladih istaživača, koji će u svim svojim narednim istraživačkim planovima biti usredsređeni na NP i na prostor Prokletija. Njihove rezultate ćemo koristiti u budućim periodu kao poalznu osnovu na osnovu kojih će se bazirati dalja istraživanja kada su u pitanju i flora i fauna.
I ovaj put pokazalo se da su Prokeltije još uvijek neistraženi i neiscrpni predjeli koji će u narednom periodiu biti jedna od glavnih tema za posjetu nacionalnom parku.
Emina Šunje, asistent na PMF Sarajevo, a ova istraživanja na Prokeltijama dio su njenog doktorata:
Po prvi put u okviru regionalnog projekta zaštite prenjskog alpskog daždevnjaka posjećujemo Crnu Goru i prelijepe Prokletije u potrazi za prenjskim crnim (alpskim) daždevnjakom. U Nacionalnom Praku Prokletije (NPP) boravili smo četiri dana na lokalitetu Bogićevica.
Teren je bio jako uspješan u smislu prikupljanja uzoraka potrebnih za istraživanje. Našli smo zdravu populaciju prenjskog alpskog daždevnjaka te smo prikupili 50 jedinki nakon blage kiše koja je potjerala ove male crne zmajeve van svojih skrovišta ispod zemlje i pukotina stijena. Od jedinki smo uzeli mali dio repića za DNK analizu te smo prikupili toksine iz njhovih glavenih žlijezda. Sve su jedinke premejrene i uslikane a u okviru prehrambene studije, isprali smo im i želudce. Naglašavamo da nismo usmrtili niti jednu jedinku te smo iste vratili u njihovo prirodno stanište nakon obavljenog posla.
Područje Bogićevice se pokazalo kao pravo prirodno blago i neistraženi resurs. Naišli smo na mnoge neobične, nesvakidašnje biološke fenomene . Duže cijelog areala prenjskog daždevnjaka, od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine pa sve do Crne Gore , Prokletije su izgleda jedino mjesto gdje se alpski daždevnjak susreće sa običnim daždevnjakom i mjesto gdje njih dvoje žive zajedno. Ovaj interesantni podatak otvara nova pitanja u svijetu biologije.
Uspjeh na terenu dugujemo u velikoj mjeri direktoru Nacionalnog Parka Prokletije – Enesu Dreškoviću koji nam je obezbjedio sve resurse NPP-a ten am obezbjedio prevoz do samog lokaliteta Bogićevice i smještaj kod lokalnih stanovnika ovog malog zaseoka.
U našim planinarskim šetnjama u odmorima između posla, nismo mogli a da ne zapazimo i bogatu i neobičnu floru na ovom području Prokletija. Mnogo Orhideja i lividaskog cvijeća krasi beskrajne doline ovog jedinstvenog područja.
Pored vodozemaca i gmizavaca istraživali smo i mrave gdje smo našli nekoliko intersantnih staništa.
Sve ovo su potencijali koje ćemo zajedno sa NPP pojedinačno i detaljno obraživati u narednom periodu.
Marina Đurović, stručni saradnik u JP NPCG:
Prezentujući, u proteklih nekoliko godina svoje nevjerovatne ekosisteme, Nacionalni park Prokletije sve više i više zadobija pažnju naučne javnosti. Nedavno smo bili svijedoci pronalaska nove vrste pijavice Dina prokletijaca, nađene upravo na prokletijskim izvorištima, a koja je rezultat saradne domaćih istraživača sa istraživačima iz drugih država.
Dina nije jedini impozatan rezultat. 2013. godine, započet je Program oporavka balkanskog risa u Crnoj Gori upravo iz zaštićenog područja, kroz saradnju Parka sa NVO sektorom. Tim programom je obuhvaćen predgled stanja ne samo risa, nego i ostalih vrsta sisara
U avgustu 2014., profesori sa Poljskog Univerziteta Vroclav upustili su se u avanturu istraživanja slijepih miševa, tako da fauna NP Prokletije biva bogatija za još 10 nacionalno i međunarodno zaštićenih vrsta. Interesantan podatak je da prva istraživanja o slijepim miševima datiraju iz 2002. godine, kada je poznati češki istraživač Pert Benda obilazio ove kajeve.
Naše preduzeće je spremno da stručno podrži sva značajnija istraživanja Prokletija i nacionalnog parka.
