Riječ je o autopoetičkom izboru ovog autora koji je do sada objavio šest knjiga poezije od kojih je zbirka „Unutrašnja soba“ izašla dvojezično kao crnogorsko i francusko izdanje.
Labović za Portal Analitika ističe kako je novu zbirku „ispisivao kao omaž, ili niz poetskih epistola velikoj američkoj pjesnikinji Silviji Plat, koja je svojom poezijom, ali i svojim životom i smrću obilježila sredinu stravičnog XX stoljeća“.
- Sinhronicitet je da se ova moja knjiga pojavljuje u oktobru, to je mjesec koji bih proglasio mjesecom Silvije Plat, jer je u tom mjesecu rođena, a još je poznato da je za 31 dan oktobra 1962. godine - godinu dana uoči samoubistva - završila 25 pjesama za svoju kultnu zbirku „Arijel“ koju će pjesnik i njen nekadašnji suprug Ted Hjuz objaviti dvije godine poslije njene smrti. Osim toga, ova zbirka je još jedno moje spajanje i ukazivanje na poetske i energetske tačke umjetnosti koje su trenutno ugrožene i zatrpane banalnim, materijalističkim i agresivnim diskursima početka XXI stoljeća - kaže renomirani pjesnik za naš portal.
U predgovoru za ovu Labovićevu tematsku knjigu pjesama, profesorica univerziteta i esejistkinja Aleksandra Vuković ističe da je „u pitanju knjiga u kojoj Ljubeta Labović ispisuje stihove kao još jedan sloj na palimpsestu književnog iskustva, na tragu Eliotove misli da se tradicija ne nasljeđuje, već se mora steći talentom“.
- On poezijom sebe ogleda u mrtvim pjesnicima/pjesnikinjama, svjestan „sadašnjeg trenutka prošlosti“, pokušavajući da spasi tekst koji se rasipa, biblioteku koja se sa mjesta pisma razliva u beskonačnom vremenu. Pred nama je Pesoin saplamenik, onaj koji krade vatre iz ognja umjetnosti ne bi li čovjeku i sebi ponudio nadu. Poezija je, kazuje nam Ljubeta Labović i ovom knjigom najbolji jezik čovječanstva. Ma koliko nesavršen bio u svojim pokušajima da dodirne „najdublje mjesto unutra kao najvažniji razlog postojanja“, taj jezik je doziv magijom riječi bitnih melodija života, muzika literature. Labović je potpuno usredsređen na pjesničku baštinu, evropsku i crnogorsku, pa se u njegovoj poeziji sjedinjuju najjača energetska mjesta za pisanje poezije, Raron i Lovćen, Rilkeov i Njegošev topos. Ako bismo sabrali sve što se stihovima Ljubete Labovića kazuje, onda bismo kao rezultat dobili poeziju tišine, i to one koja se „čuje“ u snu, u njemu sniva. Sva ljepota Labovićeve poezije staje u njegovom unijeću da svaki stih dovede do suštine izraza, do lakoće čitaočevog prijema toga izraza. Srođen sa riječima, a imajući u vidu bitnost riječi u crnogorskoj kulturi, Ljubeta Labović nam se čini nacionalnim pjesnikom. Ali, pri tom dijelimo stav Antuna Gustava Matoša da će naša umjetnost biti nacionalna tek kada bude evropska. Labovićeva poezija sve to jeste, nacionalna zbog toga što je ubaštinjena u evropski kulturni kod i jezički vrlo prepoznatljiva. Pozivamo se na riječi samoga pjesnika, u jeziku poezije treba imati strasti, a imamo u vidu izvorno značenje riječi strast - stradanje, patnja - ističe Vuković u predgovoru za knjigu.
Ljubeta Labović rođen je u Barama Kraljskim. Piše i objavljuje poeziju, prozu i eseje o poeziji. Objavljivao je u časopisima kao što su Ars, Poezija, Romboid, Poeteka, Vestnik, Ljetopis crnogorski, Apokalipsa, Ex Symposion, Poetikon i Quorum. Objavio je knjige poezije i lirske proze „Tanatoide/oblici smrti“, „Gospodar kaveza/Nedostajanje“, „Chambre interiure/Unutrašnja soba“ – dvojezično crnogorsko-francusko izdanje, „Neću da se budim“ i „Rasipanje biblioteke“. Bio je art-direktor Ratkovićevih večeri poezije, učestvovao na brojnim regionalnim i međunarodnim književnim festivalima. Dobitnik je nagrade Risto Ratković za 2011. za knjigu poezije i lirske proze „Neću da se budim“, a poezija mu je prevođena na desetak stranih jezika. Osim u Crnoj Gori, gdje je zastupljen u najznačajnijim antologijama i pjesničkim izborima, poezija mu je objavljena i u antologijama u Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Makedoniji.Zbirka pjesama „Epistolarni odlomci za Silviju“ objavljena je u ediciji „Savremenik Zavoda za udžbenike, sa ilustracijama eminentih crnogorskih slikara - Dada Đurića, Aleksandra Prijića, Voja Stanića, Dimitrija Popovića i Željka Đurovića. Urednica knjige je Maja Malbaški, autorica predgovora Aleksandra Vuković, a rezenzent Jasmina Topić. Knjiga će u petak biti promovisana na 2. Međunarodnom sajmu knjiga.
K.J.
