Mijušković: Konkurentnost naših privreda napreduje ali smo daleko od željenog nivoa

Godišnji skupovi o ekonomiji koje organizuje Privredna komora Crne Gore, posebno su dobili na značaju nakon Berlinske konferencije, održane 2014. godine, kada se ovaj skup našao u Završnoj deklaraciji predsjednika vlada Zapadnog Balkana i EU. Tako je i na ovogodišnjem Samitu u Parizu, održanom 4. jula, Konferencija Montenegro 2016. najavljena kao nastavak Samita o Berlinskom procesu, na nivou privrede.

Na otvaranju ovogodišnje Konferencije govorio je predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, dok je drugog dana specijalni gost premijer Milo Đukanović, sa kojim će predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković voditi razgovor o ekonomskim kretanjima tokom decenije ponovo uspostavljene nezavisnosti, kao i o regionalnoj perspektivi.

Ministri ekonomije zemalja Zapadnog Balkana, predsjednici privrednih komora, privrednici iz zemlje, Regiona i zemalja EU, istaknuti ekonomski teoretičari, kao i predstavnici međunarodnih finansijskih organizacija su panelisti tokom ovog dvodnevnog skupa. Teme o kojima govore su rezultati i očekivanja od Berlinskog procesa, ekonomske perspektive ovog prostora, očekivanja i iskustva investitora na Zapadnom Balkanu, strukturne reforme, energetika, saobraćajna infrastruktura, obrazovanje i kreativna ekonomija.

Na marginama skupa biće održana prezentacija projekta SME Excellent i njemačke inicijative o pronalaženju partnera u zemljama Zapadnog Balkana.
Uvodne riječi

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković je podsjetio da je ovaj skup 2014. godine prepoznat kao jedna od godišnjih konferencija o Zapadnom Balkanu kroz koje je definisan Berlinski proces.

''Razvojne perspektive Zapadnog Balkana glavna su tema ovogodišnje Konferencije. Sve zemlje Regiona su se opredijelile da svoju budućnost usmjere ka Evropskoj uniji. To nije cilj sam po sebi, već usvajanje evropskih normi koje su nužan preduslov dostizanja evropskog kvaliteta života i standarda stanovništva u cjelini. Pojedine od naših zemalja već su članice Evropske unije, dok se ostale nalaze u različitim fazama procesa pridruživanja, ali su tom cilju posvećene uprkos kompleksnom trenutku u kojem se ona nalazi'' rekao je Mijušković.

Prema njegovim riječima važno je da i prije formalne političke integracije u Evropsku uniju budu preduzete intenzivnije mjere koje će omogućiti i ubrzati ekonomski razvoj Zapadnog Balkana.

Dinamika ekonomskog razvoja zemalja Regiona je različita, dodaje on, a u prosjeku nijesu još dostigle ni 40% evropskog razvoja. Tokom poslednjih deset godina Region je rastao prosječnom stopom od 1,4%, a Evropska unija od 1%.

''Ovo jasno govori da ukoliko Region ne ubrza rast, evropski nivo će ostati nedostižan. Veće investicije i povećanje privatne potrošnje su među glavnim pokretačima rasta. Konkurentnost naših privreda napreduje određenim tempom, ali je to još uvijek daleko od željenog nivoa. Oporavak je doveo do daljeg stvaranja radnih mjesta u privatnom sektoru, ali stopa nezaposlenosti i dalje je veoma visoka. Uprkos napretku u fiskalnoj konsolidaciji, visok nivo javnog duga u većini zemalja u Regionu i dalje predstavlja problem i svojevrsnu kočnicu ekonomskog razvoja'' rekao je on.

Predsjednik Komore je naglasio da značajan spoljnotrgovinski disbalans ostaje izazov u većini naših zemalja, kao i rastuće učešće javnog duga u BDP-u.

Evropska unija, kaže, prepoznaje regionalnu ekonomsku saradnju kao preduslov za jačanje ekonomija naših država, zbog čega podržava projekte njihovog povezivanja.

''Ovo podrazumijeva izgradnju savremene i kvalitetne infrastrukture, koja će omogućiti bolju valorizaciju svih mjera koje naše Vlade donose u cilju ostvarenja nesmetanog protoka ljudi, roba i kapitala. No, izgradnja infrastrukture sama sebi nije cilj, jer je beskorisna bez potrebnih zakonskih i tehničkih pretpostavki i svega ostalog što osigurava njeno cjelovito i efikasno korišćenje'' smatra Mijušković.

Podsjetio je da su u Crnoj Gori započeti veliki kapitalni infrastrukturni, turistički i energetski projekti, ili su u fazi dogovora, što treba da doprinese većoj uposlenosti kapaciteta, rastu zaposlenosti i ukupne ekonomije.

''Procjenjuje se da će za narednih pet godina ulaganja u energetiku inositi 1,5 milijardi eura, u saobraćajnu infrastrukturu dvije milijarde, a u turističke kapacitete i više od pet milijardi eura'' naveo je on.

Predsjednik crnogorske Komore je izrazio očekivanje da će razmjena informacija i iskustava na Konferenciji pružiti koristan doprinos u pravcu realizacije pozitivnih ekonomskih perspektiva Zapadnog Balkana, a da će tome pomoći i međukompanijski razgovori privrednika tokom trajanja skupa.
Izvršni direktor Komiteta za istočno-evropske ekonomske odnose Michael Harms je podsjetio da je cilj „Berlinskog procesa“ poboljšanje saradnje između država Zapadnog Balkana i Evropske unije i jačanje regionalne, što je, smatra, proces koji pospješuju konferencije poput crnogorske.

''Zajednički nam je cilj jačanje cijelog regiona smještenog između Jadrana i Dunava kao glavne investicione lokacije. Njegova najveća snaga je u tome što uprkos svim problemima i dalje održava niz različitih ekonomskih odnosa. Mi možemo i moramo koristiti ovu snagu u cilju prevazilaženja njegove slabosti a to je relativno malih veličina tržišta pojedinačnih država. Tako je, sa 620.000 stanovnika, Crna Gora najmanja zemlja u regiji, međutim, kroz blisku ekonomsku saradnju sa drugima, može mnogo bolje da iskoristi svoje velike prednosti, na primjer u turizmu. Izgledi da postanu dio najveće svjetske ekonomske regije čini vaš zemlje zanimljivim lokacijama za investiranje'' rekao je Harms.

On je istakao da već sada polovinu robnog prometa Region ostvaruje sa EU. U 2015. godini vrijednost trgovinske razmjene između Njemačke i Balkana, uključujući i Hrvatsku, bio je 11,7 milijardi eura, što je povećanje od više od 15 posto u odnosu na prethodnu, a pozitivan trend se nastavlja.
Prema podacima Komitet za istočnoevropske ekonomske odnose, za prvih osam mjeseci 2016. godine bilateralna trgovina sa Srbijom je porasla 12 odsto, Hrvatskom 13, Makedonijom 16, Kosovom 20, Albanijom 54, a sa Crnom Gorom za 78 odsto.

''Iskustvo nam pokazuje da, dugoročno, intenziviranje trgovine prati porast njemačkih direktnih investicija u regionu – naglasio je Harms.
Prema njegovim riječima njemačke kompanije su poznate po temeljnim procjenama prije donošenja odluke o ulaganju. Pouzdan okvir, transparentni birokratski procesi, izostanak korupcije'' to su odlučujući preduslovi koje oni uzimaju u obzir. Međutim, jednom kada donesu odluku o investiciji lokaciji, njemačke kompanije su pouzdani partneri i poslodavaca.

On je kazao da će na Konferenciji biti riječi o brojnim temama, posebno potencirajući značaj one koja se odnosi na obuku stručnih kadrova. Podsjetio je da više Istočni odbor njemačke privrede akcentuje važnost ovoga kroz program stipendiranja „Zoran Đinđić“ njemačke industrije. U saradnji sa Saveznim ministarstvom za ekonomsku saradnju i razvoj, kao i Fondacijom dr Zoran Đinđić, 600 stipendista završilo je praksu u njemačkim kompanija.

''Vaše kompanije mogu profitirati direktno iz ovog programa jer će naći dobre radnike stručno osposobljene i sa međunarodnim poslovnim kontaktima. Promocija malih i srednjih preduzeća je takođe u našem, fokusu jer čine okosnicu održivog ekonomskog razvoja. Vrlo značajan dijalog predsjednika komora Zapadnog Balkana ovdje jer zajedno možemo učiniti da naše kompanije uspostave nove saradnje'' zaključio je Michael Harms.

Zamjenik generalnog direktora za evropsku politiku u Ministarstvu za ekonomiju i energiju Savezne Republike Njemačke Andreas Obersteller je ocijenio da će ovogodišnja Konferencija produbiti saradnju te zemlje i Regiona sa fokusom na specifične projekte.

On je iznio podatak o rekordnoj ovogodišnjoj robnoj razmjeni te zemlje i Zapadnog Balkana (uključujući Sloveniju i Hrvatsku), koja je za proteklih sedam mjeseci već prevazišla ukupnu iz 2010. godine (od 14,5 milijardi eura).

''Vjerujemo da strateški infrastukturni projekti predstavljaju veliku priliku za uspostavljanje dugoročne saradnje Njemačke i ove regije. Takođe, vjerujemo i da će povećanje izvoznih kapaciteta na Balkanu doprinijeti njegovoj dobrobiti i prosperitetu. Ove procese njemačka podržava na tri nivoa – organizovanjem Berlinskog procesa, promovisanjem inostranih trgovačkih i investicionih aktivnosti u Regionu, te kroz mjere podsticaja bilateralne razmjene u sektorima kao što su zdravstvo i energetska efikasnost'' rekao je on.

Dodao je da se sve ovo radi da bi se doprinijelo stabilnom i predvidljivom poslovnom ambijentu i njemačke kompanije zaštitile od rizika.

''Jer one su te koje odlučuju da li žele da negdje investiraju i kreiraju nova radna mjesta. Zato je bitno da naše zemlje partneri stvore privlačno okruženje za ulaganje. Jako sam zadovoljan na pruženoj prilici da tokom ove konferencije još jednom dobijemo priliku da promovišemo poslovne potencijale Zapadnog Balkana njemačkim preduzetnicima'' rekao je Obersteller, dodajuči da su kompanije iz te zemlje posebno zainteresovani za dugoročnu saradnju u oblasti energetike (u svijetlu gradnje trans-atlantskog gasovoda i planirane interkonekcije), zaštite životne sredine, infrastrukture i turizma.

Prema njegovoj ocjeni, pomenuta saradnja se dodatno može unaprijediti, čemu Savezna njemačka komora pruža ključnu podršku.
Naglasio je podršku te zemlje integracionim procesima Regiona.

''Njemačka će podržavati zemlje Zapadnog Balkana u nastavku njihovog puta ka Evropskoj uniji. To ćemo činiti kao prijatelji ali i sa dozom kritike koja je usmjerena ka boljitku'' kazao je on, dodajuči da ova zemlja pozdravlja napredak u regionalnoj saradnji koji podstiče Berlinski proces.
Takođe je istakao zainteresovanost Njemačke da učestvuje u razvoju dualnog stručnog obrazovanja koje će investitorima obezbjediti adekvatnu radnu snagu.

''Stručno osposobljavanje je investicija u budućnost, u svakom smislu'' smatra on.

Obersteller je pozvao je prisutne da učestvuju na konferenciji kojom će se u Berlinu, 16. decembra, obilježiti decenija CEFTA sporazuma, ujedno ističući značaj koji ova zona slobodne trgovine ima za razvoj regionalne saradnje.

''Budite uvjereni da će njemačka Vlada nastaviti da posebno fokusira odnose sa Zapadnim Balkanom. Mi želimo da podržimo razvoj vaših zemalja i da imamo udio u tome'' zaključio je on.

Međudržavna saradnja, politička stabilnosti i ekonomske reforme su osnovni preduslov rasta invetsicija zapadnog Balkana, ocijenio je potpredsjednik Vlade Vujica Lazović i dodao da je potreban ekonomski model koji se zasniva na rastu izvoza i ulaganja.
On je kazao da su države Balkana čvrsto na putu evropskih intergracija, ali i da EU podržava razvoj Regiona preko fondova i drugih oblika investiranja u infrastrukturne projekte.

''Udruženo djelovanje i prihvatanje činjenice da je zapadno balkansko tržište atraktivnije kao regionalno, a ne zatvoreno nacionalnim granicama, jeste prvi korak ka uspješnoj realizaciji investicija”, kazao je Lazović.

On je dodao da je Zapadni Balkan kao dio Mediterana, uvijek bio intersantan trgovinski čvor ostalim zemljama Evrope i ostatka svijeta.

''Međudržavna saradnja, politička stabilnost i ekonomske reforme su osnovni preduslov rasta investicija na Zapadnom Balkanu. Potreban nam je ekonomski model koji se zasniva na rastu izvoza i investicija. Reforme u oblasti vladavine prava su ključne da bi kapital bio siguran, odnosno došle zdrave invetsticije. Crna Gora i ostaLe zemlje su učinile veliki napredak u u naprijeđenju pravnog poretka, ali je još izazova pred nama'' rekao je Lazović.

Crna Gora je, zaključi je on, otvorena za svaki vid produktivne saradnje u Regionu.

Naša perspektiva je optimistična, jer imamo među najvišim stopama ekonomskog rasta u Evropi a znamo da možemo više. Naše je da sprovodimo strukturne reforme i vodimo održivu politiku javnih finansija – riječi su potpredsjednika Vlade.

Predsjednik Crne Gore FIlip Vujanović kazao je da je Konferencija u Budvi prilika da se dodatno afirmišu vrijednosti Berlinskog procesa za razvoj Zapadnog Balkana.

''Crna Gora je u Berlinskom procesu prepoznala svoju jasnu razvojnu šansu, jer on doprinosi poboljšanju infrastrukture i boljem korišćenju resursa kroz energetiku. Naša država valorizuje svoje energetske potencijale i preko izgradnje podvodnog kabla koji je povezuje sa Italijom postaje energetsko čvorište'' rekao je Vujanović.

On je predstavio napredak zemlje u evroatlantskim integracijama. Naglasio je da je Crna Gora na pragu punopravnog članstva u NATO, te da je 11 zemalja ratifikovalo protokol o tome, a do polovine naredne godine realno je da će to učiniti i ostali. I put ka EU je otvoren i Crna Gora je lider Zapadnog Balkana u ovom procesu. Osvrnuo se i na ekonomska kretanja od obnove nezavisnosti Crne Gore, rekavši da ga karakteriše dinamičan ekonomski razvoj. Tome su između ostalog doprinijele direktne strane investicije od 7,3 milijarde eura, što je najveći iznos u Evropi.

''Sve je to Crna Gora postigla zahvaljujući svojim prirodnim resursima, geografskom položaju, ali i državnoj politici koja je stvarala povoljni poslovni ambijent'' smatra Vujanović.

Izrazio je zahvalnost Komori što organizacijom konferencija doprinosi afirmaciji i razvoju ekonomije i povezivanju Regiona.