„Susret pod neobičnim okolnostima“ je „roman o posrnulom anđelu i demonima, ljubavi i smrti“. Ana Žeželj namjerava da 9. jul 2015. proživi na uobičajen način: pušeći cigarete, pijuckajući pivo i čekajući da zazvoni telefon, da joj se napokon javi Marjan, nestao prije više od pola vijeka. Taj dan je, međutim, od ranog jutra drugačiji i po mnogo čemu nagovještava da joj može biti posljednji. U grudima osjeća bol, a baš tada otkriva da zagrobni život i onostrane sile stvarno postoje. U svom kupatilu vidi biće s pepeljastim krilima. Da li zaista počinje groteskni i strašni rat između demona i anđela?
Vladan Matijević (Čačak, 1962) objavio je dvije knjige poezije, pet romana, dvije zbirke pripovjedaka, knjigu eseja i drama. NIN-ovu nagradu dobio je 2003. za djelo „Pisac izdaleka“.
U „Arzamasu“, ređajući prozne fragmente i „dramolete“, Ivana Dimić ispisuje priču u kojoj će ljubav biti jača od smrti. Naslov svoj temelj ima, kako književnica napominje u jednom novinskom razgovoru, u razmišljanjima Viktora Šklovskog o blizini sreće i konačnog kraja. Predrag Bajčetić bilježi da je riječ o „djelu potresne iskrenosti i vedre bodrosti, satkanom od dramskog koje se magično preobražava u romaneskno. Razgovori koji se čine komični, a nisu – razmišljanja koja se čine tužna, a nisu. Pripada rijetkom, i zanimljivom žanru dance macabre, i jeste ono bodlerovsko da se – smrt smije našim ludostima, i nije to“.
Ivana Dimić (Beograd, 1957) autorka je pet knjiga kratkih priča, niza drama, dramatizacija i TV scenarija.
U romanu Matijevića „Pa kao“, Emil, mladi pisac i umišljeni genije, dobija priliku da iskoristi književni talenat i za novčanu nadoknadu napiše knjigu o životu jednog pukovnika u penziji. Dok sluša starčeva sjećanja koja treba da uobliči u književno uspjelu formu, Emil upoznaje njegovu njegovateljicu Anu, prelijepu mladu djevojku sa kojom ulazi u strastvenu ljubavnu vezu. Figura starca samo je povod za brojne nesporazume koje će proživjeti mladi zaljubljeni par postavši žrtva sveopšteg haosa. Kako društvenog, tako i onog ličnog, porodičnog. Pakao generacijskih razlika, porodičnih relacija, nerazumijevanja i nemogućnosti istinskog ljubavnog susreta ispisuje se u jednom naizgled običnom ljubavnom odnosu.
Vladimir Tabašević (Mostar, 1986) autor je četiri knjige poezije i romana „Tiho teče Misisipi“.
U novom romanu Vladislava Bajca „Hronika sumnje“, o Ja se govori u trećem licu. „Hronika sumnje vedra je i mračna priča nastala iz vjere da se sva naša književnost i poezija zateknu u dokumentu, u nizu faktografskih činjenica o jednome odživljenom porodičnom životu, a onda i o životu jedne iščezle zemlje”, zapisuje u pogovoru Miljenko Jergović. Pisac pripovijeda o odrastanju, sazrijevanju i dekadenciji. „O propadanju jednoga svijeta i o njegovim svijetlim vrhuncima, o tonovima i ritmovima jedne epohe, o veličanstvenim i metastazirajućim zabludama očeva i o dubokom nerazumijevanju sinova – onih po čijim će se glavama i dušama stropoštati očinski svijet.“
Vladislav Bajac (Beograd, 1954) autor je dvije knjige poezije, tri zbirke priča i šest romana.
Žirijem NIN-ove nagrade kritike za najbolji roman godine, i ove godine predsjedava Božo Koprivica, a članovi su još Tamara Krstić, Jasmina Vrbavac, Zoran Paunović i Mihajlo Pantić. Oni su prethodno od 170 knjiga u uži izbor uvrstili 11 naslova.
NIN-ova nagrada prvi put je dodijeljena 1954, a prošle godine nagrađen je Dragan Velikić za djelo „Islednik“.
Ime 63. dobitnika NIN-ove nagrade biće poznato 16. januara u podne, a svečano uručenje biće urpiličeno u Jugoslovenskoj kinoteci 23. januara u 17 časova.
Izvor: Laguna, Blic
Foto: RAS Srbija
