Cijena zlata je u posljednja dva mjeseca porasla 8,9%, a ostalih plemenitih metala koji su popularni među investitorima još više. Srebro je trenutno 15,3% skuplje nego je bilo na zadnji dan prošle godine, dok je cijena platine i paladijuma u istom periodu porasla 13,8%.
Dva su moguća uzroka naglog porasta cijene plemenitih metala. Prvi je politička nestabilnost u SAD- u i zapadnoj Europi, koja potencijalno može dovesti do nižih stopa ekonomskog rasta u idućim godinama.
Izvor nestabilnosti u SAD-u je predsjednik Tramp, koji i dalje insistira na politici koja se ne sviđa ni američkoj javnosti ni američkim trgovinskim i vojnim partnerima. U isto vrijeme u Evropi postoji rizik da će na izborima u Francuskoj i nekoliko drugih članica EU pobijediti stranke koje otvoreno kritikuju EU i koje pominju mogućnost referenduma o članstvu u uniji i/ili eurozoni.Drugi potencijalni uzrok rasta cijena plemenitih metala je rast stope inflacije u razvijenim ekonomijama.
Nakon gotovo cijele decenije neuobičajeno niskih stopa inflacije, zadnjih mjeseci cijene su počele da rastu pa se stopa inflacije približila nivou od 2%, što je po većini centralnih banaka optimalno. Budući da pri visokim stopama inflacije novac zapravo gubi na vrijednosti, dio investitora u takvoj situaciji kapital ulaže u plemenite metale kako bi se zaštitili, a pritom im dižu cijenu.
Analitičari Admiral Marketsa smatraju da trenutni rast cijena plemenitih metala neće potrajati. Naime, kada su u pitanju francuski izbori, izglednije je da Le Pen neće postati predsjednica pa se može očekivati da će nakon izbora doći do olakšanja i talasa prodaje zlata i ostalih metala koji služe kao zaštita od rizika. Kad je u pitanju stopa inflacije, za očekivati je da će je centralne banke pokušati spriječiti dizanjem kamatnih stopa. Kako kamatne stope budu rasle, posjedovanje zlata koje ne donosi nikakvu kamatu biće sve manje primamljivo.
Sa svakim novim podizanjem kamatnih stopa u SAD-u, eurozoni, Japanu i Ujedinjenom Kraljevstvu, sve će se više investitora odlučivati na prodaju plemenitih metala i ulaganje kapitala u obveznice, oročenu štednju i sl. Pritom bi cijena plemenitih metala trebalo da pada. Viši rast cijene srebra, platine i paladijuma od rasta cijene zlata je očekivan. Naime, za razliku od zlata kod kojeg se samo desetak posto proizvodnje iskoristi u industriji, više od polovine prosječne godišnje proizvodnje srebra, platine i paladijuma se iskoristi u proizvodnji katalizatora, medicini i elektronici. To znači da većina iskopanog zlata ostaje u obliku nakita i poluga, dok se većina iskopanog srebra, platnine i paladijuma potroši u industriji te lakše može doći do nestašice na tržištu.
U takvoj situaciji, analitičari Admiral Marketsa smatraju da bi dugoročno ulagači u srebro, platinu i paladijum trebali bolje proći od ulagača u zlato.
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.
