Učesnici rasprave znalački su ukazali da istorija može biti intrigantna i stručnoj javnosti i znatiželjnicima koji nastoje da razumiju njene dominantne smjernice i ličnosti koje su je obilježile. Uz podsjećanje da područje barske opštine, kako sa primorske tako i sa jezerske strane, predstavlja izvorište crnogorske duhovnosti i državnosti još od srednjeg vijeka, a Crmnica zasebnu istorijsko-administrativnu cjelinu u kojoj prepoznajemo kontinuitet u svim fazama razvoja crnogorske državotvornosti od dinastije Vojislavljevića do 13. jula 1941. godine, predsjednik barskog ogranka Matice crnogorske mr Ivan Jovović je podsjetio da je, uz druge znamenite Crmničane, jedan od markera hiljadugodišnje državne vertikale „Sćepan Mali“.
Nova vrednovanja
“Upravo zato je Matica crnogorska odlučila da na području koje i danas ima jaku kolektivnu svijest o crnogorskoj državotvornosti organizuje tribinu o vladaru koji je u interesu dinastičke, nezasluženo stavljen na margine nacionalne istorije, a koga je nauka odavno označila prvim vjesnikom prosvjetiteljstva u novovjekovnoj Crnoj Gori”, kazao je Jovović.
Komentarišući ličnost i djela Sćepana Malog, on je ukazao da je riječ o ličnosti koja je svojim autoritetom u relativno kratkom periodu Crnogorce doveo „poznaniju prava“ i uveo sekularizam vlasti.
“Međutim, zbog još uvijek tribalističkog poimanja crnogorske istorije, tačnije plemenštine, ličnost Sćepana Malog se poistovjećuje sa brojnim političkim avanturistima sa crnogorskog prostora, od Stjepana Zanoviča do Nikole Vasojeviča, što je, nažalost, još jedna potvrda koliko zapravo ne poznajemo i ne vrednujemo sopstvenu povijest”, podvukao je Jovovič. On je najavio i publikovanje neobjavljene grade o vladaru Sčepanu Malom.
Slučaj komedijant
Govoreći o, kako ga je okarakterisao, „najmisterioznijoj ličnosti crnogorske istorije“ Sćepanu Malom, istoričar i publicista Marijan Mašo Miljić je podsjetio da se ove godine navršavaju dva i po vijeka od careve pojave na crnogorskoj političkoj sceni. U režiji ironije sudbine i slučaja, kao komedijanta u ljudskim životima, cijeli život Sćepana Malog, ko bio da je bio, odvijao se kroz stvarne zaplete i mistifikacije, kako za njegovog ovozemaljskog trajanja, tako i nakon smrti sve do naših dana. Uprkos brojnim pokušajima da se utvrdi njegovo porijeklo i identitet zagonetka Sćepana Malog ipak nije riješena. Naravno, to ne umanjuje ni veličinu njegove istorijske vladarske ličnosti ni značaj njegovog državničkog djela kojima je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj povijesnici, mada je sve do sada ostao prokazan i oklevetan, ne samo u istoriji crnogorskog života, nego i u istorijskoj nauci od pojedinih istoričara, istakao je Miljić, nastojeći da detaljno upozna posjetioce tribine o važnim istorijskim zbivanjima i ličnostima za vrijeme vladavine Sćepana Malog.
Odgovornost Petrovića
Osvrt na dramski spjev Petra II Petrovića Njegoša „Lažni car Sćepan Mali“ dao je profesor na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost na Cetinju, Aleksandar Radoman. On se osvrnuo i na fenomen koji je nazvao „monopolizacijom crnogorske istorije od strane dinastije Petrović Njegoš“.
“Ne želim time umanjiti značaj dinastije koja je više od dva vijeka vladala Crnom Gorom i čijom zaslugom je ona iz plemenskog zbora izrasla u modernu državu, već mi je namjera pokazati kako je uspostavljanjem i dominacijom jedne priče o prošlosti zapravo nanijeta nepravda brojnim ličnostima i istorijskim pojavama koje su ostale u sjenci Petrovićevske istorije Crne Gore. Takav je slučaj, uostalom, i sa Sćepanom Malim”, smatra Radoman, uz objašnjenje da je „uspostavljeni istorijski diskurs u centar crnogorske povijesti stavljao dinastiju Petrović Njegoš, a sve što bi joj na bilo koji način moglo umanjiti uticaj, neutralisao je“.
“Na tom tragu je i način na koji Petar II Petrović Njegoš prikazuje Sćepana Malog u svom dramskom spjevu”, kaže Radoman, koji podsjeća da se tek u posljednje vrijeme, nakon oslobađanja istoriografije balasta tradicionalističkog nasljeđa, počelo na nov način pisati i o Sćepanu Malom.
“To nam je omogućilo da iza Njegoševe kvalifikacije skitnice i kukavice, prepoznamo istinskog reformatora, čija je istorijska misija bila od plemenskog društva stvoriti državu”, rekao je Radoman, uz stav da ličnost koja je za nekoliko godina vladavine ostvarila ono za šta su drugima bili potrebni vjekovi, zaslužuje bolji i pravedniji tretman, kako u crnogorskoj istoriografiji, tako i u svijesti Crnogoraca.
Mladi istoričar iz Bara Petar Lekić govorio je o zastupljenosti Sćepana Malog u novijoj istoriografiji. Istakao je da je prekretnica u proučavanju ove istorijske ličnosti bila knjiga Rastislava Petrovića „Zagonetka je riješena“ u kojoj je iznio zaključak da je Šćepan Mali u stvari dr Jovan Stefanović Balević, porijeklom iz Bratonožića.
Priča koju čekamo 250 godina
Predsjednik MZ Crmnica Đuro Pejović podsjetio je da su o Crmnici ispričane mnoge priče, ali da jedna „čeka 250 godina da bude ispričana“.
To je priča o Šćepanu Malom, vladaru koji je postavio temelje države i ukazao Petru Prvom kojim putem da ide, odvojio crkvenu od svjetovne vlasti, organizovao prvi stalni sud, iskorijenio krvnu osvetu, razbojništva i krađe, podsjetio je Pejović.
Pobjeda
