On je odgovorajući na pitanje poslanika Miodraga Radunovića (DPS) kad će biti stavljen u funkciju žabljački hotel "Durmitor" rekao da je da do sada skoro tri miliona uloženo u Kolašin 1600, te da će do kraja realizacije projekta ukupno biti investirano 19 miliona.
-Kad govorimo o valorizaciji turističkih potencijala na sjeveru, svakako treba pomenuti da je hotel Durmitor sagrađen 1938. godine. Ovaj hotel je u najbolja vremena bilježio posjećenost sa tržišta Zapadne i Centralne Evrope. Hotel je prodat kompaniji "Ariatik propertiz". Planirana je realizacija investicije od 10 miliona za tri godine, a hotel će imati tri ili četiri zvjezdice, kapaciteta 150 ležajeva. Ovaj hotel treba da očuva specifičnosti i arhitekturnu jedinstvenost. Vjerujem da će "Adriatik propertiz" kvalitetno upravljati hotelom- kazao je premijer Marković, napominjući da je uvedena niža stopa poreza od sedam odsto za turističke objekte na sjeveru.
-Prostorni plan posebne namjene za durmitorsko područje stvara smjernice za razvoj Kolašina i ovog kraja. Vjerujem da će konkretna ulaganja u privredu povećati životni standard svake porodice i građanina. Uradićemo sve da se u narednih nekoliko mjeseci stvore pretpostavke za gradnju hotela Durmitor- rekao je Marković.
Crnogorskim opštinama su, kako je dodao, na raspolaganju značajna sredstva iz IPA fondova.
-Sa Ministarstvom finansija dogovaramo stvaranje fonda koji će funkcionisati po revolving modelu. Za funkcionisanje revolving fonda dovoljno je dva miliona eura, a modaliteti se već razmatraju u Minstarstvu finansija. Preduslov je da se potpiše ugovor sa bankom- finansijerom iz EU. Procjena Zajednice Opština da je za revolving fond potrebno dva miliona eura, što je naišlo na odobravanje u Ministarstvu finansija. Ukupna vrijednost programa teritorijalne saradnje, za koje opštine mogu aplicirati, do 2020. godine iznosi 680 miliona eura. Nakon ulaska u EU biće nam na raspolaganju i mnogo izdašniji fondovi- istakao je Marković, odgovarajući na pitanje poslanika Adrijana Vuksanovića (HGI) oko mogućnosti finansiranja opštinskih projekata iz pretpristupnih fondova EU.
Poslanika Andriju Popovića (LPCG) zanimalo je šta vlada preduzima da zaustavi trend rasta nezaposlenosti i koliko je sredstava iz evropskih fondova utrošeno u tom cilju, ističući da posao čeka 22 odsto radno sposobnih, uključujući i 40 odsto mladih. Marković je u odgovoru naveo da je otvaranje radnih mjesta prioritet vladine ekonomske politike.
- U Crnoj Gori su nužne veće stope ekonosmkog rasta kako bi se dohodak po glavi stanovnika približio evropskom prosjeku. Prosjećan broj zaposlenih u orvom kvartalu ove godine je veći za sedam hiljada na godišnjem nivou. Od 2012. počinje rast nezaposlenosti kao posljedica krize. Izgalasavanje dopuna o socijalnoj dječjoj zaštiti i PIO, kao jedan vid političkog egzibicionizma, izazvao je neravnopravnu raspodjelu srestava namijenjenih socijalnoj zaštiti i doprinio rastu fiktivne nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti je smanjena sa 20,6 odsto 2006. na 17, 7 odsto. To nas ne čini zadovoljnim,naprotiv- smanjenje broja nezaposlenih mladih je prioritet. Donošenje novog zakona o radu i zapošljavanju doprnijeće većoj fleksibilnosti na tržištu rada. Posebno važan segment su sredtsva iz agrobudžeta, do 10.000 eura za otvaranje novog radnog mjesta. Poseban značaj za mlade ima program stručnog osposabljavanja za 3.500 korisnika, kao i kreditne linije IRF-a za mlade preduzetnike- precizirao je premijer.
Ulazak Crne Gore u NATO je, kako je naglasio, u sprezi sa ključnim ciljem Vladine ekonomske politike- stvaranjem uslova za brži ekonomski rast.
-Nesumnjivo da će naše članstvo u alijansi biti dodatni impuls za investitore, da razvijaju biznis u državi sličnoj njihovoj- kazao je Marković.
