Skup je organizovan u okviru Single Market Foruma 2017/2018, kojim se širom Evrope razmatra stanje jedinstvenog tržišta, napredak u transponovanju i primjeni evropskih direktiva i razmjenjuje najbolja praksa.
Cilj konferencije je bio da ukaže na značaj unapređenja ekonomskih odnosa u regionu, posebno u dijelu pojednostavljivanja i harmonizacije dokumenata i procedura na graničnim prelazima. Transparentne i jednostavne procedure u funkciji su unapređenja efikasnosti graničnih službi, što rezultira benefitima za privatni sektor u vidu uštede vremena i smanjenja troškova.
Na skupu su prezentovane obaveze koje su propisane Sporazumom o trgovinskim olakšicama STO, Dodatnim protokolom 5 uz CEFTA 2006, kao i one iz procesa EU integracija. Iskazano je očekivanje da će implementacija mjera trgovinskih olakšica značajno smanjiti netarifne barijere, te da će doprinijeti intraregionalnom povezivanju privrednika. Njihovom punom primjenom troškovi trgovine će biti smanjeni za 14,3%, što je veća ušteda nego kada bi se carinske stope između članica STO potpuno ukinule. U konačnom, rezultat bi trebalo da se ogleda u poboljšanju konkurentnosti i efikasnosti, kako privatnog, tako i javnog sektora, što znači i poboljšanje ukupnog kvaliteta života.
Prepoznajući potrebu olakšanja trgovine, odnosno prometa roba preko granica, potpisnice sporazuma CEFTA 2006 su 26. maja 2017. godine usvojile Dodatni Protokol 5. Njegova primjena znači da će odredbe Sporazuma o trgovinskim olakšicama biti obavezujuće i za one potpisnice CEFTA koje još nijesu članice Svjetske trgovinske organizacije.
Privatni sektor kao ključne prepoznaje realizaciju sljedećih ciljeva: omogućavanje jednostavnog pristupa informacijama, skraćenje vremena carinjenja, harmonizaciju podataka i implementaciju bespapirne obrade podataka, analizu naknada u cilju smanjenja njihovog broja i vrsta, povećanje efektivnosti i efikasnosti graničnih kontrola, te proširenje saradnje među graničnim organima.
Na konferenciji je ocijenjeno da, uzimajući u obzir realne mogućnosti i resurse koji su na raspolaganju, potrebno je uložiti dodatne napore na unapređenju kapaciteta, kako infrastrukturnih, tako i administrativnih. Implementacija Protokola 5 zahtijeva koordiniranu akciju svih CEFTA strana posebno u dijelu automatizacije, razmjene podataka i harmonizacije propisa, procedura i dokumentacije. Potrebno je djelovati u pravcu daljeg pojednostavljenja i integrisanog nadzora nad lancima snadbijevanja, uključujući jačanje saradnje i koordinacije nadležnih državnih organa, zajednički pristup analizi rizika, s ciljem postizanja balansa između olakšanja legitimne trgovine i potrebe da se osuguraju javno zdravlje i bezbjednost. Privatni sektor treba da djeluje proaktivno kada je u pitanju upotreba pojednostavljenih postupaka i sticanje statusa ovlašćenog privrednog subjekta, kroz ispunjavanje zahtijevanih standarda i kontinuirano unapređivanje poslovanja.
Potrebno je na nivou CEFTA strana unaprijediti mehanizam za uklanjanje prijavljenih netarifnih barijera. Dalje usaglašavanje sa EU legislativom i standardima će dovesti do harmonizacije trgovinskih propisa, a samim tim i do uklanjanja barijera. Privatni i javni sektor bi trebalo da kontinuirano rade na unapređenju sopstvenih kapaciteta u cilju ispunjavanja obaveza i ostvarivanja benefita od primjene Dodatnog Protokola 5, zaključeno je na skupu koji su otvorili predsjednik Privredne komore Vlastimir Golubović, ministarka ekonomije Dragica Sekulić i direktor CEFTA Sekretarijata Emir Đikić.
Predsjednik Komore Golubović je istakao da pridruživanje Evropskoj uniji i integracija u multilateralne i regionalne trgovinske tokove predstavljaju nacionalne strateške ciljeve, pa Crna Gora svoju trgovinsku politiku kreira i definiše u skladu sa pravilima medunarodnog trgovinskog sistema. Važan segment ovog sistema predstavljaju Sporazum o trgovinskim olakšicama i Protokol 5 CEFTA Sporazuma.
- Smatramo da će pravni okvir uspostavljen navedenim sporazumima uticati na smanjenje troškova poslovanja, što kraće zadržavanje roba na granici, efikasniji rad organa nadležnih za prekogranično kretanje robe, a sve u cilju postizanja osnovnog cilja kome teži poslovna zajednica: stvaranju transparentnog, pouzdanog i predvidivog okruženja - rekao je Golubović.
On je dodao da privredne komore zemalja regiona još od 2007. godine, kroz Stalni Forum privrednih komora CEFTA potpisnica, sarađuju sa nadležnim institucijama na usvajanju i implementaciji rješenja koja su od značaja za poslovnu zajednicu.
Prema riječima ministarke Sekulić, namjera crnogorske i vlada okruženja je da imaju ubrzanu trgovinu, odnosno da smanje vrijeme i troškove koji nastaju putovanjem robe između država pa je dosta toga urađeno na pojednostavljenju procedura.
Ona smatra da će pojednostavljenje procedura uvoza i izvoza imati najveći uticaj na mala i srednja preduzeća.
- Svjetski ekonomski forum predviđa da će primjena ovog sporazuma usloviti porast učešća malih i srednjih preduzeća u prekograničnoj trgovini za 60 odsto do 80 odsto. Sniženje troškova treba da dovede do diverzifikacije izvoza po zemljama i proizvodima, kako zbog jeftinijeg uvoza i izvoza na ostala tržišta i poveća konkurentnost naših preduzeća - rekla je Sekulić.
Direktor CEFTA Sekretarijata Đikić je kazao da je Dodatni potokol 5 jedan od tri sporazuma koji šire kontekst CEFTA Sporazuma i predstavljaju olakšavanje trgovine.
- To je dio sveukupne reforme multilateralno trgovinskog sistema, počev od Sporazuma o trgovinskim olakšicama STO - naveo je Đikić.
U okviru tri panela: „Međunarodni pravni okvir za olakšanje trgovine”, „Izazovi u prekograničnoj trgovini u CEFTA regionu” i „Na putu ka zajedničkom EU tržištu” izlaganja je imalo 20 panelista, predstavnika grupacije Svjetske banke, Evropske komisije, privrednih komora Regiona, CEFTA Sekretarijata, GIZ-a, Nacionalnog komiteta za olakšice Crne Gore, uprava carina naše zemlje, Moldavije, Srbije, uprava za bezbjednost hrane Crne Gore i Makedonije, EU SEED projekta, kao i privredni subjekti iz Crne Gore i Regiona.
Konferencija u Podgorici je okupila više od 100 učesnika.
