Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović kazala je za Pobjedu da nijesu imali dovoljno finansijskih sredstava da se intenzivnije bave pitanjem rodne ravnopravnosti u privatnom životu muškarca i žene, ali da će se ta situacija promijeniti. Posljednje istraživanje koje je rađeno o socio-ekonomskom statusu žena 2013. godine pokazalo je, podsjeća ona, da su žene nakon dolaska sa posla čak do osam sati provodile u obavljanju kućnih obaveza.
– Vjerujem da se od tada to promijenilo na bolje. Treba nam novo istraživanje da vidimo kakvo je tačno stanje, a onda bismo pokrenuli neke kampanje da poboljšamo svijest muškaraca i generalno društva. U planu nam je da odradimo to, vidjećemo da bude uz podršku međunarodnih organizacija i u saradnji sa nevladinim organizacijama – navela je ona.
Teško se, kako dodaje, oslobađamo stereotipa, te je to ,,jedan istorijski proces“. Pejović ističe da su proteklih godina radili na ekonomskom osnaživanju žena što je, kaže ona, u ovoj priči veoma važno. Nedavno su, navela je ona, dobili i pohvale od evropskih institucija.
– Ekonomski nezavisna žena drugačije razmišlja, drugačije se ponaša i ima drugačiji tretman u društvu. Mijenja se polako svijest i sve je više mladih ljudi koji dijele i kućne poslove... Muškarci se, recimo, uključuju u poslove koje je nekada žena isključivo obavljala, kao što je briga oko djece. Prošle godine je više od 400 muškaraca iskoristilo pravo na roditeljsko odsustvo. To je pokazatelj da idemo naprijed – rekla je ona.
Lično iskustvo
Iznoseći, s druge strane, svoje lično iskustvo o rodnoj ravnopravnosti, Pejović priznaje da je i ona "kao i mnoge žene preuzela dosta kućnih obaveza“.
– Nekad smo i mi žene same za to krive... Čini nam se da niko bolje od nas neće uraditi nešto... Imam, naravno, podršku supruga. Dijelimo neke poslove. Moj muž nekad očisti kuću bolje od mene i usisa prašinu. Ne kuva, ali ostale poslove obavlja – rekla je ona.
Na našim prostorima je odavno, kako podsjeća direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, uspostavljena formalna ravnopravnost - poslije Drugog svjetskog rata ustavom Jugoslavije. Žene i muškarci, ističe ona, imali su ista prava iz oblasti javnog i privatnog života
– Desilo se to da su žene kroz tu formalnu ravnopravnost u većem broju počele da se zapošljavaju, počele su da imaju i svoju profesionalnu stranu života, ali sa druge strane, taj teret porodičnih obaveza i dalje je ostao gotovo samo njihov.
Imamo jednu apsurdnu situaciju da je ta ravnopravnost donijela još dodatni teret ženama, jer država nije uspostavila dovoljan broj servisa za podršku, pa žene i dalje obavljaju veliki dio neplaćenih poslova koje na zapadu obezbjeđuje država – istakla je ona.
Sve crnogorske kampanje su se do sada, kako je istakla, uglavnom odnosile na žene, na njihovu edukaciju, pa veliki broj zna koja su im prava i zna što želi, ali nema mogućnost da to realizuje zato što je ona druga strana ostala izvan svih tih tema.
– Neophodna je dobro osmišljena kampanja koja će trajati duži vremenski period, ne kraći od tri godine, jer je to okvir u kome se može desiti neka promjena svijesti. Svi smo se malo bavili ovim problemom, ali je privatna sfera života podjednako važna kao i javna. Mala smo sredina i ta podjela uloga u privatnom okruženju se može vidjeti golim okom, čak i bez sprovođenja istraživanja, koja nam ionako nedostaju – navela je ona.
Uspostaviće indeks rodne ravnopravnosti
Pejović iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava istakla je da Crna Gora nema indeks rodne ravnopravnosti, ali da bi trebalo Monstat da ga objavi do kraja ove godine. Indeks, pojašnjava ona, mjeri stanje u određenim oblastima između muškarca i žene, kako u javnoj, tako i privatnoj sferi.
- Krenućemo u taj proces i mjerićemo gdje je po tom pitanju mjesto Crne Gore među razvijenim zemljama. Evropski institut za rodnu ravnopravnost se bavi tom statistikom. Takav indeks u regionu ima samo Srbija – navela je ona.
Loš primjer
Promjene svijesti se, prema njenim riječima, dešavaju, prije svega, kroz obrazovanje i vaspitanje. Nedavno je, kaže ona, gledala prilog na jednoj televiziji iz vrtića gdje su prikazivali dječake koji se igraju sa lego kockicama ili gledaju crtane filmove, dok djevojčice pomažu vaspitačicama da donesu ručak za grupu ili pospremaju sobu, ističući da to treba da se promijeni.
– Ne kažem da je to preovladavajuće, ali još uvijek ima dosta takvih primjera, koji samo podstiču već ukorijenjene muške i ženske uloge i ne doprinose promjeni. A to šteti i dječacima, ne samo djevojčicama. Treba ohrabrivati i dječake da se uključe u segmente koji su tradicionalno percipirani kao ženski – navela je ona.
Postoji, kako je ispričala, iluzija o ravnopravnosti koja se posmatra kroz živote mladih žena.
– Često se kaže da mlade žene imaju mnogo više slobode da se kreću podjednako u socijalnim krugovima kao i muškarci. Međutim, to sve negdje traje do onog momenta kada se zasnuje porodica. Tada žene preuzimaju većinu kućnih poslova i imaju mnogo manje prostora za socijalne i druge aktivnosti, koje su važne za lični razvoj – rekla je ona.
I sama je, kako priča, prošla kroz slično iskustvo, ali je, naravno, mijenjala na bolje dobrim dijelom zahvaljujući poslu kojim se bavi, činjenici da je ,,stekla svijest i slobodu da traži ono što joj pripada“.
– Ali i zahvaljujući razumijevanju partnera. Vjerujem da je veliki broj žena, koje nemaju priliku da aktivno promišljaju o ovim temama, mnogo manje ravnopravan. Tek smo zagrebli ovu temu i pred nama je proces koji zahtijeva vrijeme i ozbiljan angažman - rekla je ona.
Ako, kako kaže, pogledamo živote starijih žena, koje su u dobi kad treba da uživaju i odmaraju, shvatićemo da su one u većini slučajeva i dalje servis porodici u smislu čuvanja djece.
– Ili brige o starijim članovima, nekad, naravno, svojevoljno i iz ljubavi, ali često i silom prilika – navela je ona.
Poslanik Zvonko Vuković (DPS), koji je član skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, kaže da svakako još nije idealno stanje kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u privatnoj sferi, ali da se svijest polako mijenja. Ženi, ističe on, nije rezervisano mjesto domaćice, što se dešavalo ranije.
– Patrijarhalnost polako gubi bitku sa nekim modernim i liberalnim stavovima. Žene su postigle dozu poprilične ravnopravnosti kroz kroz sferu zapošljavanja, tako da se i podjela poslova kod mlađih generacija tako tretira - rekao je on.
Ispričao je da rodna neravnopravnost ne postoji u njegovom braku.
- Sa suprugom imam neku vrstu dobrog dogovora i mi smo vrlo komplementarni što se tiče tih poslova. Ne gledamo šta će ko da uradi u kući. Ja ne bježim od posla vezano za kuću, a svi teži poslovi su prepušteni meni. U kući, takođe, radim - od spremanja hrane i svih ostalih poslova. Ne libim se toga. Nijesam klasični Crnogorac po tom pitanju, a to su i moji sinovi naslijedili od mene – naveo je on.
Da bi se riješio bilo kakav problem u životu, kazao je Vuković, morate da ga otvorite i pričate o njemu. To će, prema njegovim riječima, već ovog mjeseca učiniti i Odbor, te će razgovarati o stepenu rodne ravnopravnosti u privatnom životu muškaraca i žena.
