Iako je je 2014. godine donijeta nova odredba: osim 30% kandidatkinja, svaka četvrta osoba, redosljedom partijske liste, mora biti žena a izabrana poslanica ili odbornica može se zamijeniti samo sljedećom kaidatkinjom, na posljednjim izborima 2016.godine, u praksi je ovo riješenje, očekivano, izigrano.
Prethodno se zakon izigravao tako što su žene bile stavljene pri dnu izborne liste, ispunjena je bila kvota od 30 odsto, ali one nijesu ulazile u državni i lokalne parlamente, jer su muškarci bili visoko na listi i osvajali poslaničke mandate.
Onda, nakon usvajanja nove odredne, pribjeglo se novim načinima da se zakon “malo zaobidje “. Prva žena je uglavnom postavljana kao četvrta na listi i onda, nakon toga na osmom, dvanestom i tako redom. Rezultat je bio da nakon posljednjih izbora 16. oktobra 2016. godine, broj žena u crnogorskom parlamentu iznosi oko 23%.
U crnogorskom parlamentu, posebno posljednjih godina smo se nagledali svega i svačega, ali oni koji pažljivo prate rad parlamenta kažu i da još uvijek ima poslanika koji kada im pričaju koleginice obrću glave i prevrću očima. Poznat je slučaj poslanika koji je mobilnim telefonom slikao zadnjicu koleginice.
Borba oko ‘’ženske kvote’’ traje 18 godina: Prema riječima NVO aktivistkinje Slavice Striković, napori oko uspostavljanja takozvane ženske kvote u izborni sistem Crne Gore traju jako dugo, tačnije 18 godina, kada je potpisan prvi Memorandum o kvoti od 20 odsto žena na listima, koji naravno, nijedna stranka tada nije ispoštovala.
Kako objašnjava, veliki napori, doveli su do zakonske obaveze da listama bude najmanje 30% žena, pa je nakon poslednjih parlamentarnih izbora 2016. godine i zabilježen značajan porast poslanica (sa dotadašnjih 17% na 23%).
''Što istovremeno govori da je kvota kao mehanizam neophodan za društvo kakvo jeste Crna Gora, jer čekati na razvoj svijesti o rodnom balansu u svakom segmentu života i rada, značilo bi da paritet u političkom životu doživimo - nikada. Zašto ipak samo 23% žena u parlamentu, ali i u Vladi? Zato što i dalje ne postoji politička volja za novim kvalitetima u parlamentu i Vladi, zato što partije i koalicije zaista i jedva stave taj minimalan tj obavezan broj žena na liste i usled različitih kombinacija u konačnom sazivu bude manji procenat od propisanog na listama'', ističe Striković iz NVO Ženska akcija za Portal Analitika.
Ravnopravnost se mora zaraditi: Portal Analitika je kontaktirao nekoliko poslanica vlasti i opozicije kako bi razgovarali o tome da li im je i koliko teško da kao žene opstanu u političkim vodama. Uglavnom nijesu imale vremena za ovu vrstu priče.
Jedna od političarki koja je bila spremna das a nama podijeli svoje iskustvo je poslanica Socijaldemokratske partije Crne Gore, bivša kandidatkinja za predsjednika države, Draginja Vuksanović Stanković.
Ona za Portal Analitika kaže, da ravnopravnost na političkoj sceni se u Crnoj Gori mora zaraditi radom, te da nikada neće stići kao poklon.
''Ravnopravnost i svaku vrstu slobode je potrebno osvojiti i zadržati, niko vam je neće dati. Tako i ovu na političkoj sceni žene treba da izbore svojim radom, kvalitetom i političkom borbom. Ona ne smije biti darovana od bilo koga jer je ona neophodan uslov da bi se naše društvo razvijalo u skladu sa demokratskim i civilizacijskim vrijednostima kojima težimo'', smatra Vuksanović Stanković.
Prema njenim riječima, žene na političkoj sceni se bore sa mnogo većim pritiskom nego što je to slučaj kod kolega.
''Svaki naš potez je pod puno većom lupom kako kolega tako i javnosti. Sve što uradimo dobro - to je potpuno prirodno i očekivano, ali je zato svaka potencijalna greška razlog da se u ''igru'' vrati pol kao ultimativna kategorija za ocjenu političkog znanja'', ističe Vuksanović Stanković.
Kako pojašnjava u karijeri je imala više neprijatnih situacija, ali o njima, kako dodaje, ne treba trošiti riječi.
''Moram reći da je sam nekoliko puta imala neprijatne situacije, naravno od političara iz drugih partija, o čemu je javnost bila upoznata, ali o tim marginalnim i mizigonim ljudima ne treba trošiti riječi”, govori Vuksanović Stanković.
Neiskorišćenim potencijalom pokazati da smo dio razvijenog svijeta: Vuksanović Stanković dodaje, da mogu biti brojni razlozi zbog kojih je toliko malo žena na političkoj sceni Crne Gore, ali kako navodi, jedino kada se upotrijebi taj neiskorišćeni potencijal, Crna Gora će pokazati da je spremna da bude dio razvijenog i uspješnog svijeta.
''Za sve što ne funkcioniše ćemo u Crnoj Gori naći 100 razloga zašto je tako, često bez želje da nađemo samo jedan zbog kojeg bi bilo drugačije. Moje mišljenje je da crnogorsko društvo mora koristiti svih 100% kapaciteta koje ima, a više od 50% tog kapaciteta čine žene. Samo ukoliko iskoristimo taj ogroman neiskorišćeni resurs i pokažemo da žene mogu biti uspješne u politici, medicini, javnoj upravi, zdravstvu, privredi, NVO sektoru, novinarstvu... pokazaćemo da smo spremni da budemo dio razvijenog i uspješnog svijeta i da nas mitomanija ne može dovijaka vući nazad'', navodi ona.
Prema njenim riječima ako žena želi da napreduje u politici onda mora sebe gledati kao potpuno ravnopravnu sa muškim kolegama.
''Da ne tražite blaži ili povlašćeni tretman za sebe na osnovu pola, jer time priznajte da nijeste dovoljno kvalitetni u odnosu na kolege. To konkretno znači da za mene ne postoje "ženske teme" u politici, nego politiku gledam kao cjelinu u kojoj sam se ja do sada dominantno bavila zaštitom interesa države u nekoliko slučajeva poput Kraljičine plaže i Luke Bar ili unaprjeđenjem položaja radnika kroz povećanje minimalne zarade i ukidanje kriznog poreza, preko ekonomskih tema kad je u pitanju akciza na gorivo. Naravno, uz sve to sam kao političarka bila čvrsto uz majke koje se bore za svoja prava, dajući im podršku od Podgorice, Pljevalja i Rožaja, do Cetinja, Herceg Novog i mog rodnog Bara'', govori Vuksanović Stanković.
Kako zaključuje, za žene kako u politici tako i na bilo kom drugom poslu ne postoji “stakleni krov”.
''Ne postoji "stakleni krov" za vas ukoliko se posvetite svom poslu i radite svakog dana kako bi bile bolje i kvalitetnije. Od vas zavisi koliko ćete dogurati, to nije pitanje oko kojeg treba da se pregovara ili dogovara, '', zaključuje Vuksanović Stanković.
Prema istraživanju Interparlamentarne unije (IPU) Sjeverna Makedonija je najbolje rangirana među zemljama regiona po broju žena u parlamentu. Od 120 poslanika, u Sobranju, njih 38,3 odsto su žene. U Srbiji, u Narodnoj skupštini od 247 poslanika žene čine 37,7 odsto.
U Albaniji poslanica u parlamentu je 29,3 odsto a u Sloveniji 24, 2 odsto.
Bolje stojimo od Bosne i Hercegovine, u čijem parlamentu je 21,4 odsto žena ali i od Hrvatske koja ima 20,5 odsto poslanica.
U Srbiji i Hrvtaskoj na najvišim državnim funkcijama su žene. U Srbiji premijerka Ana Brnabić, u Hrvatskoj predsjednica Kolinda Krabar Kitarović.
FOTO: Internet, privatna arhiva
