Društvo

Ivanović: Dugoročno u planu i proizvodnja soli

Aktiviranje dodatnih staza za rekreaciju, novih pozicija za posmatranje ptica, uvođ­enje vožnje kajaka duž Široke rijeke i osposobljavanje Centra za posjetioce sa izložbenim i prostorom za edukaciju, planirani su kao vid proširenja ponude za posjetioce Tivatskih solila, posebnog rezervata prirode površine 150 hektara zaštićenog radi očuvanja specifičnog biljnog i životinjskog svijeta koji ga nastanjuje.
Ivanović: Dugoročno u planu i proizvodnja soli
PobjedaIzvor

Ova nekadašnja solana na lokalitetu Solila u Krtoljskoj uvali u Boki jedno je od rijetkih preostalih obalnih močvarnih područja na Mediteranu i zbog svojih vrijednosti upisano je 2013. godine na Ramsar listu močvara od međ­unarodnog značaja.

Prema riječima Aleksandre Ivanović, rukovoditeljke Službe za održivi razvoj u okviru Morskog dobra, na Solilima trenutno postoji vidikovac osmatračnica i dvije kule za posmatranje ptica, kao i info-punkt u kojem je stalno zaposlena jedna osoba koja posjetiocima pruža sve potrebne informacije. Onima koji obiđ­u Solila na raspolaganju je i pješačko-biciklistička staza duž koje je postavljeno osam informativnih tabli.

„Posjetioci tako­đe mogu da obi­đu rezervat koristeći aplikaciju za mobilne telefone ,,Izi travel“ na kojoj se nalazi audio vodič za šetnju. Posebno nam je drago što lokalno stanovništvo sve više prepoznaje rezervat kao mjesto za porodične šetnje i rekreaciju. U dugoročnom planu je i osposobljavanje bazena za tradicionalnu proizvodnju soli, ali u svrhu demonstracije posjetiocima“, kaže Ivanović.

ZNAČAJ STANIŠTA

Solila su, ističe ona, značajno stanište halofitske vegetacije i ornitofaune, ali na ovom području bilježi se i velika raznovrsnost drugih vrsta.

„S obzirom na to da su na području Solila posljednja istraživanja flore i faune (osim ptica) vršena prije više od 50 godina, prošle godine smo započeli i sa ovim aktivnostima, a rezultati pokazuju da su Solila značajna i za očuvanje i drugih vrsta organizama. Na Solilima je identifikovano 10 vrsta gmizavaca, pet vrsta vodozemaca od kojih je mali mrmoljak endemit Balkanskog poluostrva. Istraživanjima sisara evidentirano je 15 vrsta kao i četiri vrste slijepih miševa, dok je praćenjem stanja u kanalima i Širokoj rijeci evidentirano tri vrste rakova i pet vrsta riba“, navodi Ivanović.

Sagovornica ističe da se istraživanjem insekata takođ­e došlo do značajnih rezultata.

„Na Solilima je evidentirano 42 vrste vilinih konjica, što čini 63 odsto vrsta evidentiranih u Crnoj Gori. Zatim, 38 vrsta leptira, tri vrste bogomoljki i još pedesetak vrsta drugih insekata, od kojih je čak 16 endemskih vrsta i dvije vrste koje uživaju zaštitu na evropskom nivou, zbog čega je ovo područje ujedno i potencijalno NATURA 2000 područje“, kaže Ivanović.

Opširnije u Pobjedi

Portal Analitika