Ona je kazala da su posljednji podaci istraživanja „Evropska inicijativa za praćenje dječje gojaznosti“, koje je rađeno među djecom od sedam godina, pokazali da su svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni.
To istraživanje, kako je dodala Kujundžić, sprovedeno je uz podršku i po metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije.
„Problem dječije gojaznosti je komleksan i iziskuje sinhronizovano djelovanje. Vrlo je važno za početak prepoznati ga i pravilno uputiti, što je uloga pedijatara na primarnom nivou“, rekla je Kujundžić agenciji MINA.
Ona je navela da su najčešći uzroci gojaznosti kod djece neadekvatna ishrana, u smislu nepravilnog ritma obroka, posebno preskakanje doručka.
„Konzumiranja hrane visoke energetske gustine, a nutritivno siromašne, kao što su slatkiši, grickalice, bezalkoholni zašećereni napici, nedovoljno fizičke aktivnosti i sna, provođenje više od dva sata ispred tv-a, kompjutera i drugih medija takođe uzrokuju gojaznost“, dodala je Kujundžić.
Ona je kazala da su rezultati istraživanja pokazali da je u urbanim djelovima Crne Gore duplo više djece sa prekomjernom težinom nego u ruralnim, odnosno da je takve djece u prigradskim naseljima za 50 odsto više nego u ruralnim djelovima.
„Kada je u pitanju stručni kadar koji se bavi prevencijom i savjetovanjem po pitanju ishrane, a to se odnosi prvenstveno na ljekare u IJZ koji rade u Savjetovalištu za pravilnu ishranu, za sada uspijevamo da izađemo u susret svim zahtjevima u smislu edukacije, kampanja, projekata i samog rada u Savjetovalištu“, rekla je Kujundžić.
Kako je navela, s obzirom na to da je gojaznost multifaktorski javnozdravstveni problem, a da su u osnovni te metaboličke bolesti pravilna ishrana i fizička neaktivnost, mjere prevencije bi trebalo da budu usmjerene na te dvije komponente.
Kujundžić je naglasila da se navike po pitanju izbora načina ishrane stiču u najranijem djetinjstvu, pa su u periodu prije škole roditelji ključni u formiranju pravilnih navika kod djeteta.
Kako je dodala, kada dijete krene u školu, školsko okruženje i uticaj vršnjaka preuzimaju primat u konačnom formiranju navika djeteta.
„Dakle, odgovornost nije samo na roditeljima, ili samo na školi, već je potrebno stvoriti okruženje koje podržava zdrav način života u smislu pravilne ishrane i upražnjavanja fizičke aktivnosti, a za tako nešto je potrebana kombinovana i integrisana multisektorska aktivnost usmjerena ka eliminaciji i redukciji rizičnih faktora“, kazala je Kujundžić.
„Na individialnom nivou, redovan ritam obroka, pravilan izbor namirnica, najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti dnevno, dovoljno sna su najvažnije mjere u prevenciji dječije gojaznosti“, istakla je ona.
Kujundžić je kazala da su rezultati istraživanja koje su sproveli ukazali na to da Crna Gora zauzima visoko mjesto u Evropi kada je u pitanju dječja gojaznost.
To je, kako je navela, poslužilo da pokrenu nove i nastave postojeće aktivnosti koje su preduzimali u cilju podizanja svijesti o tom rastućem i ozbiljnom javnozdravstvenom problemu.
„Da bismo govorili o konkretnim rezultatima sprovedenih aktivnosti, potrebno je da dobijemo rezultate još jedne runde istog istraživanja, čiji smo terenski dio završili u junu“, dodala je Kujundžić.
Ona očekuje da će sprovedene aktivnosti dati rezultate, iako je podizanje svijesti o određenom javnozdravstvenom problemu mukotrpan i dugotrajan proces.
„Kroz naše javnozdravstveno djelovanje trudimo se da ukažemo da je od izuzetnog značaja pravilno se informisati i tražiti savjet od kompetentnih osoba, jer u suprotnom posljedice po zdravlje mogu biti opasne“, zaključila je Kujundžić.
