Ona je u izjavi za Balkan Al Jazzeeru kazala da je SPC imala snažnu argumentaciju koji je iznosila u junu ove godine, jer je pitanje imovine bilo nedovoljno jasno regulisano i dozvoljavalo jednu vrstu diskrecionog postupanja.
“U ovom trenutku imamo na stolu Prijedlog zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je uvažio ključne preporuke Venecijanske komisije. Tu je i zagarantovana sudska zaštita kroz upravni spor, pa i Strazbur ukoliko neko smatra da nijesu ispoštovane pozitivna pravna načela i Konvencija o ljudskim pravima”, podsjetila je ona.
Tvrdi da je današnji govor mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija na saboru u Nikšiću bio izuzetno dominantan i radikalno politički, a mnogo manje govor jednog crkvenog velikodostojnika.
“Ta retorika nije neočekivana, jer pored pravnog konteksta postoji i politički vrlo osjetljiv momenat. To je sve, čini mi se, rezultat političke krize. Vlast je trebalo postupiti sa mnogo više senzibiliteta i otvoriti prostor da se o ovom Zakonu raspravlja duže i argumentovanije, a ne samo u Parlamentu, već i u neki širim krugovima. Zato smo i dobili radikalniju notu od strane onih koji žele da zaštite crkvenu imovinu, a oni su na taj način željeli da doniju političke poene takvim pristupom”, dodala je Ulajrević.
Prema njenim riječima, tenzije u državi su visoko podignute.
“Onaj ko ima najviše moći i odgovornosti treba da razmisli o tome da li da odloži usvajanje ovog zakona. To ne znači da treba odustati od tog koncepota, ali treba nositi određenu vrstu odgovornosti prema posljedicama”, dodaje Uljarević.
Uljarević takođe smatra da su od sticanja nezavisnosti religijska pitanja nešto što uvijek pokreće biračko tijelo, a da dominantni politički igrači to obilato koriste.
Pošto je nedavno predsjednik Nove srspke demokratije i jedan od lidera Demokratskog fronta Andrija Mandić pozvao poslanike islamske i rimokatoličke vjere da se ne miješaju u odnose među pravoslavnim vjernicima u Crnoj Gori, Uljarević smatra da je to nedemokratski i neutemeljen.
“Postoji mnogo drugih naćina da se dođe do demokratskih rješenja, ali nikako isključenjem drugih zajednica koje su dio crnogorskog društva”, smatra ona.
