Hiljade dobro čuvanih stranica o ucjenjivanju političara, politički motivisanim ubistvima, saradnicima domaćih i stranih obavještajnih službi, o namještenim karijerama i propalim funkcijama, mogle bi ove godine, poslije 13 godina, da budu otvorene u Srbiji, pišu Večernje Novosti u današnjem broju.
Akcioni plan za ispunjavanje preporuka Evropske komisije, koji je Vlada usvojila prošlog mjeseca, precizira da će Dačićev kabinet uskoro obrazovati interresornu radnu grupu koja će analizirati donošenje zakona o otvaranju tajnih dosijea. Predmet zakona biće, ne samo dokumentacija službi bezbjednosti, već i način na koji će lica o kojima su dosijei vođeni imati uvid u njih, koji centralni organ će u praksi sprovoditi zakon, kako će se skidati oznake tajnosti...
Radnu grupu obrazovaće Vlada, a rok za prve rezultate je 1. septembar. Dotle će grupa morati ili negativno da odgovori na zahtjev EK i konstatuje da ne postoji potreba za zakonom, ili da počne njegovu izradu.
U BIA se nadaju da će dotle biti konsultovani.
- Nemamo ništa protiv otvaranja tajnih dosijea, ali uz poštovanje interesa nacionalne bezbjednosti. Ona nijednog trenutka ne smije da bude ugrožena, kao što ne smiju biti ugrožena ni ljudska prava pojedinaca - kaže kratko za „Novosti“ Jovan Stojić, šef Kabineta direktora BIA.
Niko ne zna koliko u Srbiji postoji tajnih dosijea. Špekulacije idu od 100.000 do čak pola miliona. Sve ove godine tajne arhive vodile su DB, VBA, VOA i Ministarstvo spoljnih poslova, koje je imalo čak dvije službe. Svoju „bazu podataka“ imao je i nekadašnji Savez komunista, i do danas se ne zna gdje je ona završila.
Kada se do toga dođe, otvaraće se svi politički dosijei, a ne samo civilni. Zatvoreni će ostati samo oni vezani za organizovani kriminal, špijunažu i terorizam.
- Šteta je što arhive nijesu otvorene ranije, onda kada je to obećao DOS. Tada bi podstakao reformu bezbjednosnih službi, omogućio lustraciju i pomogao da se isprave posljedice kršenja ljudskih prava - kaže prof. Bogoljub Milosavljević, sa beogradskog fakulteta Union.
Mada kasni 13 godina, i mada su svi koji su htjeli u međuvremenu mogli da „prekroje“ arhive, zakon bi i sada mogao da pošalje jasnu poruku da društvo osuđuje zločine činjene zbog „zaštite bezbjednosti“.
U skupštinskoj proceduri već se nalazi prijedlog ovakvog zakona koji je podnio SPO. Prvi prijedlog ta stranka podnijela je 2004, a drugi 2010. Akt, međutim, do danas nije usvojen.
- Naš prijedlog sadrži najbolja iskustva Istočne Njemačke, Poljske, Češke... SPO neće glasati za zakon koji ne bude garantovao objelodanjivanje imena doušnika odgovornih za ljudske tragedije - kaže Aleksandar Jugović, potpredsjednik SPO.
Ova stranka predložila je da se formira nezavisna komisija koja bi objavila spisak onih koji su u ime DB činili zločine. Milosavljević na ovo odgovara da nijedna služba u svijetu nije objavila spisak saradnika:
- Objelodanjivanje imena nije mudra ideja, a većina tih ljudi više i nije na političkoj ili policijskoj sceni. Čak je i Savjet Evrope rekao da bi to bila povreda ljudskih prava.
Komentari ()
