Komesar i kustos ovogodišnjeg nacionalnog paviljona, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka Nataša Nikčević za Portal Analitika je najavila da će konačni, zaokruženi projekat predstaviti pred sam odlazak u Italiju, koji je planiran za 6. maj.
Ona je naglasila kako se odlučila za ovu koncepciju nakon javnog poziva koji je umjetnicima uputila po imenovanju, 28. januara. Kako je istakla, da bi prevazišla problem kratkog vremenskog perioda za izbor djela koje će reprezentovati recentnu crnogorsku likovnu scenu, prvi put je javno pozvala stvaraoce da sami predlože ideje za paviljon
- Pozivu su se odazvali Ivanka – Vana Prelević, Vesko Gagović, Slavica Gvozdenović, Olivija Ivanović, Gordana Kuč, Ratko Odalović, Siniša Radulović i Irena Lagator – Pejović. Nakon što su poslali svoje prijedloge, u ličnoj prepisci sam ih zamolila da mi, zatim, pošalju kako oni zamišljaju koncepciju cijelog paviljona. U krajnjem izboru predstavnika su mi pomogle tri dame – Ljiljana Zeković, direktorica Umjetničkog muzeja na Cetinju, Mirjana Dabović – Pejović, kustos istog muzeja, i Ljiljana Karadžić, direktorica Centra savremene umjetnosti Crne Gore – pojasnila je Nikčević način izbora umjetnice kojoj je pripala izuzetna čast da nas uVeneciji predstavlja nakon Marine Abramović.
Kako je komesarka rekla, riječ je o interaktivnom projektu u kojem posjetilac svojim čulima nailazi na jedinstveno iskustvo unakrsnog povezivanja različitih medija. Ona je reka kako projekat Irene Lagator - Pejović „Misliti slikom“ čine tri cjeline: Izvan konačnosti, Misliti slikom (uključujući rad Camera Imaginata), i Ecce Mundi, a te cjeline čine „triangularnu vezu slike, medijuma i tijela koja manifestuje funkcije imaginacije, aktiviranje percepcije, kao i odnose univerzalnog i poetičke arhitekture sopstva“. Prema riječima Nikčević, ona otvaraju pitanja poput onih Što je imaginacija? i postavlja umjetnost kao socijalnu strategiju.
U eksplikaciji svog koncepta paviljona, Lagator – Pejović je iznijela više detalja o svakoj od tri prostorije – prostora kroz koje će posjetioci prolaziti u Palati Malipjero, u kome se Crna Gora tradicionalno predstavlja na Venecijanskom bijenalu. Ona je pojasnila da je riječ o novoj koncepciji, možemo reći – rearanžiranju djela koje je crnogorska likovna publika već imala prilke da vidi. U pitanju su djela iz ciklusa „Living room“ i „Društvo mirne koegzistencije“, prilagođena izložbenoj koncepciji nacionalnog paviljona.- Lebdeći koridori i prostori od zlatnih i srebrnih struna koji referiraju na Gegine ambijentalne dijagrame, u nauci na teoriju struna, okomito padaju sa svoda formirajući geometriju tunela, aktivirajući posjetiočevu interakciju u radu Izvan konačnosti. Posjetilac zakoračuje u drugi tunel, probija svjetlucavi zid od materije koja će zabilježiti njegov prolaz modifikujući ga. Svjetlo slabi na krajevima oba pasaža naglašavajući trenutak kada djelo vizuelno nestaje... Svjetlost, pokret, ogledalo u djelu Misliti slikom, tvore rizome između materijalnog i imaterijalnog svijeta, prisustva i odsustva… Kreirani univerzum reflektovan u ogledalu, uslovljen posjetiočevim prisustvom (koji se ogleda), pretapa se u prostor jastva, u mišljenja slike (image) našeg svijeta, oscilirajući između fizičke i mentalne sfere. Iz ove crne kocke ulazi se u oprostoreni bijeli kvadrat (Ecce Mundi) obložen platnima... Koračajući kroz medij djela, kroz mnoštvo njegovih jedva vidljivih piktograma, čovječanstvo mirne koegzistencije emanira ideju drugačijih svjetova. Arhitektura kreiranog bijelog prostora postaje medij koji posreduje sliku (image), palatu čovječanstva koju čovječanstvo vjekovima otpočinje – kritički je osvrt Nikčević na ideje Lagator – Pejović koje će biti izložene unutar Palate.
I dok su ova tri segmenta poznata, četvrti dio – art knjigu Camera Imaginata – je onaj na kome će se najviše raditi, praktično do kraja priprema za odlazak u Veneciju.
- Projekat računa na pojam društvenog medija i participaciju posjetilaca aktiviranjem ličnih i kolektivnih sfera, subjektivnog prema kolektivnom poimanju svijeta. Iz palate čovječanstva posjetioci izlaze u lične sobe imaginacije zahvaljući mediju art knjige, koji signalizira akciju umjesto reprezentaciju, učešće umjesto recepciju poput osjeti prisustvo... omogući vrijeme... sjeti se imaginacije, inicirajući umjetnost kao socijalnu strategiju, ključni aspekt u radu crnogorske umjetnice Irene Lagator – Pejović – zaključila je komesar crnogorskog predstavljanja u Veneciji.
Za najznačajniju umjetničku smotru, koja će biti otvorena 1. juna, a trajaće do 24. novembra, izvršni producent događaja u nacionalnom paviljonu je CSUCG, uz pomoć Ministarstva kulture, pa su predstavnice ove dvije institucije – direktorica Ljiljana Karadžić i pomoćnica ministra Dragica Milić - takođe prisustvovale današnjem predstavljanju.
Irena Lagator – Pejović rođena je na Cetinju 1976. godine. Diplomirala je i magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti u rodnom gradu, a doktorirala prošle godine na Univerzitetu umetnosti u Beogradu. Bila je i na usavršavanju u nacionalnoj Školi za lijepe umjetnosti u Manu, u Francuskoj. Iza nje su brojne samostalne i grupne izložbe, kako u Crnoj Gori, tako i u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, BiH, Italiji, Austriji, Danskoj, na Islandu, u Turskoj, Holandiji, Velikoj Britaniji, Švedskoj, Njemačkoj, Rumuniji, Egiptu, Rusiji, Južnoj Koreji i Japanu.
- Ovi prostori unutar prostora postoje da bi preveli viđenje u mišljenje, čulnost u smisao, odsustvo u prisustvo, postavljajući i pitanja lične i kolektivne odgovornosti u odnosu na stvaranje slika – riječi su same umjetnice kojima pojašnjava svoju viziju crnogorskog paviljona na 55. Venecijanskom bijenalu.
K.J.
