Bunker je napravljen ispod palate Venecija u Rimu, veličine je 860 kvadratnih metara, a otkriven slučajno 2010. godine za vrijeme rutinskih radova u održavanju palate.
Sada su vlasti Rima riješile da ovo sklonište bivšeg italijanskog diktatora otvore za posjetioce, kako bi im barem malo približili uvid u posljednje dane Dučeove vladavine. Musolini je naredio izgradnju bunkera pred kraj 1942. godine jer se plašio da će engleska avijacija napasti njegovo sjedište u namjeri da ga ubije, kao i da Italiju eliminiše iz borbi u Drugom svjetskom ratu.
Musolini se izgleda sa pravom pribojavao Engleza jer je RAF zaista pravio plan bombardovanja palate u Rimu kao i njegove privatne rezidencije u Rimu, Vile Torlonije. Plan je bio da se engleska eskadrila angažuje tako što će u simultanoj akciji prilikom nadlijetanja Rima istovremeno bombardovati i Musolinijev štab i njegovu porodičnu kuću, nadajući se da će ga tako ubiti.
Eskadrila je u toj akciji trebalo da baca takozvane "skakutave bombe" koje je već koristila u napadu na tri brane u Rurskoj oblasti nekoliko mjeseci ranije. Plan je sačinjen u julu 1943. godine neposredno nakon što su se savezničke snage iskrcale na Siciliju, a admiral Heris je tražio od Čerčila dozvolu da bombarduje Palatu Venecija koja je tada bila njegovo ratno središte, kao i vilu Torloniju gdje je živjela njegova porodica.
Međutim Vinston Čerčil je mislio da ova akcija ima male šanse da uspije i plašio se da bi bombardovanje moglo da ošteti fantastične građevine iz rimskog perioda koje su se nalazile u blizini: Forum i Koloseum, pa akcija nikad nije sprovedena u djelo. Musolinijev bunker je otkriven prije 3 godine, kada su inženjeri i majstori radili na održavanju temelja Palate Venecija i slučano primijetili mala drvena vrata u zemlji.
Iza vrata su se krile uske stepenice od opeke koje su vodile do glavnog bunkera podijeljenog u devet soba sa debelim betonskim zidovima. Bunker je napravljen toliko duboko da se u njemu još uvijek vide djelići ostataka iz rimskog perioda.
"Kada smo vidjeli armirani beton bilo nam je jasno o čemu se radi" rekao je Karlo Stefani, jedan od arhitekata koji je prisustvovao otkriću. "Musolini nikada nije ovdje boravio, ali je sigurno silazio dolje da kontroliše kako su napredovali radovi", dodao je. Struktura bunkera je još uvijek jako čvrsta, vjerovatno bi izdržala bombardovanje smatraju stručnjaci, iako bi to zavisilo od jačine eksplozija, ali je nesumnjivo da je bunker odlično skriven i zaštićen.
Grubi betonski zidovi bunkera i zemljani pod u njemu, sugerišu da on nije bio završen u vrijeme kada je Musolini uhapšen na osnovu naloga kralja Italije Viktora Emanuela III i poslat u izgnanstvo u Apenine u ljeto1943. godine. Musolinija su spasile njemačke vazdušne trupe i postavile ga za marionetskog lidera krnje fašističke države na sjeveru Italije, ali su ga u aprilu 1945. godine zarobili italijanski partizani.
Vlasti u Rimu se nadaju da će Musolinijev bunker do jeseni opremiti za turističke posjete i da će za kratko vrijeme steći reputaciju još jedne rimske turističke atrakcije.
Telegraph.co.uk
