To je, kako navode iz Savjeta mjesne zajednice, unijelo radost kod mještana, u nadi da će se održati život u ovom živopisnom mjestu, smještenom na obalama Kaludarske rijeke.
"Početkom zadnje decenije, školu u Kaludri je pohađalo samo nekoliko đaka. Prije osam godina, zbog nedostatka učenika, vrata škole su potpuno zatvorena, iako je ova ustanova nekada brojala i do 105 polaznika. Zato smo godinama ukazivali da postoji opravdani strah da će naše selo nestati sa mape živih ako se ne preduzmu neke konkretne mjere za njegovo ponovno oživljavanje. Na svu sreću, ove godine smo dobili dva prvaka čime su se stekli uslovi da se škola u Kaludri ponovo otvori. To je kod svih nas unijelo radost. Ponovo se oglasilo školsko zvono, a s njim i nada da za Kaludru i Kaludrane dolaze bolji dani. Ta nada podrazumijeva da će nadležni konačno shvatiti da naša sela zaslužuju više pažnje i podsticajnih mjera za opstanak lokalnog stanovništva na svojim vjekovnim ognjištima", kazao je predsjednik Mjesne zajednice Kaludra Milić Ralević.
Kaludra, udaljena od Berana na oko dvanaest kilometara, kao nekad poznati stočarski i voćarski kraj, 1961. godine brojala je 611 stanovnika, da bi taj broj 2003. godine bio sveden na 267. Danas u Kaludri ima tridesetak stalno naseljenih domaćinstava sa oko stotinjak stanovnika. Mještani ukazuju da više Kaludrana živi u Beranama nego u mjestu svog rođenja. Navode da se demografska slika Kaludre drastično promijenila i pored toga što ovo područje raspolaže s ogromnim prirodnim potencijalima. Utvrdili su da narod masovno odlazi iz Kaludre zbog loših uslova za život, nedostatka radnih mjesta i maćehinskog odnosa države prema ruralnim područjima u beranskoj opštini.
"U poslednje vrijeme prirodna bogatstva s ovog područja, a prije svega šume, odnosili su privilegovani koncesionari, od čega lokalno stanovništvo nije imalo nikakve koristi. Oni su za sobom ostavljali devastirane prostore i puteve bez ikakve želje da razumiju potrebe mještana. Sve to je aminovala država, koja pritom nije ništa uradila da nađe načina za upošljavanje ljudi iz Kaludre. Sve se to dešavalo iako se zna da je nekada ovdje u Kaludri dok je bila velika Jugoslavija šumsko gazdinstvo zapošljavalo 105 radnika koji su bili osigurani i redovno primali platu. Srećom, nedavno je, zahvaljujući amandmanu koji je podnijela poslanica Jelena Božović, asfaltirano dva kilometra puta kroz selo, a prije toga rekonstruisan je i oštećen seoski most. Sad imamo i otvorenu školu, tako da su ljudi dobili volju da se vraćaju zavičaju i da u njemu organizuju neki normalan život", poručio je Ralević.
