Okrugli sto na temu edukacije pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica o značaju zajedničke istorije političke participacije održan je juče u Bijelom Polju u okviru Strategije manjinske politike 2024-2028. godine koju je usvojila Vlada Crne Gore.
Kako je kazao Fikret Ljuljanaj, predstavnik Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, ova Strategija manjinske politike ima pet oblasti, za razliku od prošle koja je imala jednu manje.
"To su obrazovanje, kultura, politička participacija, medijsko predstavljanje i zapošljavanje.Sve dosadašnje aktivnosti smo realiziovali uz pomoć Savjeta manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica. Ova strategija donosi boljitak u ovih pet oblasti. Veće mogućnosti zapošljavanja, očuvanje kulture, tradicije i običaja, medijsko predstavljanje bogastva nasljeđa manjinskih naroda", kazao je Ljuljanaj, dodajući da je u dijelu obrazovanja predviđeno veće uključenje istorije, književnosti, likovne kulture, kao i izučavanje istorije manjina.
Direktor Direktorata za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Ministarstvu za ljudska prava Fikret Džureta kazao je da su prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica ogledalo jednog društva i države.
"Crna Gora je odlučna da prava manjinskih naroda budu jedan od postulata države i društva u cjelini. U tom cilju resorno ministarstvo usvojilo je ovu Strategiju, a okrugli sto organizovan da doprinese svima nama da se upoznamo više o istoriji manjinskih naroda u Crnoj Gori i njihovim pravima u oblasti političke participacije", kazao je Džureta.
U ime Opštine Bijelo Polje učesnike okruglog stola pozdravio je Miloš Kljajević rukovodilac opštinskog Odjelenja za ljudska i manjinska prava. On je kazao da se ovoj oblasti pridaje veliki značaj, i da imaju odličnu saradnju sa resornim ministarstvom.
"Bijelo Polje je grad koji je multikulturan i multietički, gdje se ne primjenjuje raznolikost ni po jednom pitanju. Posebnu pažnju posvećujemo Romskoj populaciji, koja je inače među najbrojnijima u Crnoj Gori", kazao je Kljajević.
U dijelu edukativnih radionica prof. dr Adnan Prekić govorio je o istorijskom kontekstu multikulturalizma u Crnoj Gori, o zaštiti manjinskih prava i uopšte o ljudskim pravima...
"Iako suštinski posljednjih petnaestak godina baštinimo koncept manjinskih prava nijesmo ga svi pravilno razumjeli. Jer koncept manjinskih prava nije usmjeren samo na zaštitu nacionalnih prava jer se manjinska prava u Crnoj Gori podrazumijevaju u širem smislu. On podrazumijeva i koncept seksualnih, rodnih i u najširem smislu ljudskih prava. Zato nam svima treba dodatnih edukacija i razumijevanja", kazao je prof. dr Prekić.
Istorijski utemeljena tradicija multikulturalizma
Prof. dr Adnan Prekić kazao je da je u Crnoj Gorio tradicija interkulturalizma veoma prisutna.
"Suština je da mi u Crnoj Gori imamo jako bogatu, istorijski utemeljenu tradiciju multikulturalizma i mi to živimo. Ona je u Crnoj Gori mnogo starija i utemeljenija u odnosu na neka mjesta odakle nam danas dolaze predlozi. Iz Evrope kažu kako na taj način da živimo, a ona je bila poprište najvećih vjerskih ratova i istorijskih nepravdi, kao i zločina koji su se odnosili na zaštitu ljudskih prava", istakoa je prof. dr Prekić.
