Ne treba biti izvrstan poznavalac sedme umjetnosti da bi nabrojao deset poznatih filmskih stvaralaca iz Crne Gore. Uistinu, više je onih sa samog početka, kada se kienamatografija tek rađala na ovim, širim prostorima. Danas ih je, već, manje ali Branko Baletić, aktuelni direktor Crnogorske kinoteke, za Portal Analitika kaže da vrijeme filmofila i mladih koji žele da se bave filmom – tek dolazi. No, od nečega se mora početi. Prvi korak bila je kinoteka, osnovana prije tačno deset godina. O tome čemu će biti posvećen rad ove kulturne institucije od neprocjenjivog značaja, Baletić kaže:
- U sljedećih desetak godina, kinoteku će, naravno, voditi mladi, školovani ljudi, jer ja već počinjem rad na novom filmu. Pored toga, ključni trenutak za kinoteku trebalo bi da bude preseljenje u zgradu gdje će biti i Muzički centar Crne Gore, nekadašnji Dom vojske u Podgorici, koji bi mogao ovdje da postane „mali Bobur“. Novi prostor kinoteke imaće bioskopsku salu sa stotinak mjesta i tek tada če, zapravo, onda prava funkcija kinoteke doći do izražaja. Radićemo „kao dragstor“, da nadoknadimo nedostatak ovakvog bioskopa u Crnoj Gori. Planiramo da kasnije napravimo ekspoziture i po ostalim gradovima Crne Gore – zaključuje Baletić siže drugih deset godina rada Crnogorske kinoteke.
Širenje bioskopske mreže: Pored kinoteke, ostali neophodni koraci, koji bi trebalo da ponovo podignu na noge crnogorsku kinematografiju, prema Baletiću su jasni: širenje produkcijskih i distributerskih kuća, mogućnosti školovanja kadrova i, najviše od svega, velika bioskopska mreža.
- Kada ti segmenti paralelno napreduju, napreduje i kinematografija. U posljednje vrijeme se vidi da ima pomaka, ali on nije onakav kakav sam mislio da će biti, ili nije dovoljno brz. Dugogodišnji nemar dao je svoje rezultate – kaže poznati sineasta i podsjeća da je Crna Gora 60-ih godina prošlog vijeka imala preko 40 bioskopskih sala, a sada ih je samo deset.
Upravo taj odnos ilustruje današnji odnos prema filmu i zbog čega su filmski stvaraoci „osuđeni“ da rade van sredine iz koje su potekli. Ipak, Baletić je optimista i uvijek ističe da Ministarstvo kulture već cijelu deceniju bezrezervno pomaže Crnogorsku kinoteku. Pa, iako postoje problemi oko novca zbog krize, a ni zgrada u koju treba da usele još nije gotova, Baletić se nada da će i to biti uskoro riješeno „da bi dvanaestu godinu proslavili u novoj zgradi, u našem bioskopu“.
- Nedavno su u zagrebačkom „Jadran filmu“ izrađene kopije kompletnog opusa velikog Živka Nikolića, njegovih igranih i dokumentarnih filmova, zatim Veljka Bulajića, i, naravno, Duška Vukotića, jedinog Crnogorca - oskarovca. I ex-jugoslovenski filmovi takođe moraju da se nađu u ovoj kinoteci, jer je Crna Gora, njeni autori i filmski radnici, značajno su participirali u kinematografiji nekadašnje države koja je pripadala svjetskom vrhu – podsjeća Baletić na neprolazna imena crnogorskog filma.
Planova je još i više, a Baletić kaže da će u tome dodatno pomoći članstvo institucije na čijem je čelu u Svjetsku asocijaciju kinoteka i Evropsku asociaciju kinoteka.
- U finalnom krugu prikupljanja bi trebalo da bude bar stotinak kopija filmova koji su obilježili svjetsku kinematografiju. Već pregovaramo sa ruskim kinotekama za dvadesetak najznačajnijih ostvarenja, a nakon toga na red dolaze i evropske zemlje. U trenutku kada postanemo punopravni članovi asocijacija, a to će biti za mjesec-dva, imaćemo još pravo na razmjenu materijala i tehničku pomoć, koja je za nas vrlo značajna. Mislim da ćemo na taj način uspjeti da barem par bioskopa na teritoriji Crne Gore opremimo boljom tehnikom.
Uzajamna podrška sa televizijom: Logičnu vezu između kinoteke i državne televizije, odnosno medijskog javnog servisa, iako je na dobrom nivou, Baletić smatra tek početkom i da za saradnju između te dvije institucije ima mnogo više prostora koji treba iskoristiti.
- Televizija Crne Gore ima svoj fundus, čiji je jedan arhiviran u kinoteci. Na žalost, taj materijal je u lošem tehničkom stanju zbog načina na koji je do sada čuvan. Nemaran odnos nije karakteristika samo državnih televizija na ovom prostoru. Takođe, neki materijali su i namjerno uništavani tokom posljednjih decenija. Zato danas nemamo sačuvane mnoge artefakte, ne samo umjetničke filmove, već i zapise iz običnog života. Zato smo uložili napore i mislim da ćemo nakon najavljenih, skorašnjih razgovora o zajedničkim problema, moći nešto više zajednički da uradimo. Mislim da je civilizacijska obaveza sačuvati te materijale i učiniti ih dostupnim. Ozbiljna istorija se može napisati na osnovu naučnih saznanja i na osnovu fakata, a filmovi i arhiva su upravo stvarni i značajni fakti – zaključuje Baletić.
Konačno, Crnogorska kinoteka trentno radi i na prebacivanju materijala na nove video nosače, kako bi postali što dostupniji. Baletić ističe da je interes publike veliki, a kada budu konačno imali i bioskop, smatra da će Crna Gora konačno imati sve uslove za neka nova, velika imena svjetske kinematografije.
- U bioskopu kinoteke prikazivaćemo sve ono čime raspolažemo. A tu će, sasvim sigurno, biti i novih, budućih crnogorskih filmskih naslova.
Zamajac je pokrenut, sada samo treba znati iskoristiti njegovu snagu.
Kristina Jerkov
Komentari (0)
Želite da podijelite Vaše mišljenje sa čitaocima? Napišite komentar i započnite diskusiju.
