''Kada specijalista u bolnici nakon pregleda zatraži pregled kolege pacijent na licu mjesta dobija termin i vrijeme sljedeće kontrole. Taj se pacijent više ne vraća kod izabranog ljekara da bi dobio uput. Na taj način pacijent štedi svoje vrijeme a i ne izlaže se riziku od izlaganja dodatnih infekcija. Sa druge strane izabrani ljekari koji su se godinama žalili da 50 odsto vremena troše samo na pisanju uputa rasterećeni su od toga. Očekujem da će svaki izabrani ljekar dnevno imati 3 sata više da se posvete pacijentima. I građane ohrabrujemo da promijene ljestvicu očekivanja od izabranih ljekara i time vratimo ljekare osnovnoj djelatnosti - pregledima'', kazala je Borovinić-Bojović.
Oni nisu kako ih dio javnosti doživljava samo put do specijaliste, oni su nadležni i vrlo stručni da tretiraju makar 70 odsto zdravstvenih problema pacijenata. Kako je dodala, jasno je da su specijaliste i medicinske sestre koje ih prate dodatno opteritili.
''Ipak i sami specijalisti će imati kompletan uvid u stanje pacijenata koje prate i neće više biti bilo kakve blokade i trošenja vremena ili kočnica u tim odnosima.
Produženo je i vrijeme za prvi pregled kod speicjalista u Domovima zdravlja, Opštim bolnicama i KCCG, sa 15 na 20 minuta'', ističe Borovinić-Bojović.
To znači, kako dalje navodi, da će ljekari imati dovoljno vremena da se dodatno posvete prvom pregledu pacijentima koje je najvažnije.
''Produženo je i vrijeme pregleda kod izabranog ljekara sa 10 na 15 minuta.
Na taj način omogućujemo podrobniji pregled i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu'', istakla je Borovinić-Bojović.
Digitalizacija zdravstvenog sistema
Strateška odluka ministarke zdravlja bila je i da se otvori direktorat za digitalno zdravlje koji vodi Aleksandar Sekulić.
Kako je Sekulić saopštio u skladu sa činjenicom da je centralizacija zakazivanja i upravljanja terminima i vremenom rada ljekara i dostupnosti istih pacijentima, identifikovana kao ključna karika za unaprjeđivanje zdravstvenog sistema u prvom fazi, danas vam predstavljamo rezultate te faze sveobuhvatne reforme na kojoj intezivno radimo.
''Uskoro, pacijenti neće morati da brinu o svojoj medicinskoj dokumentaciji već će ona postati trajno integrisana kroz njegov elektronski zdravstveni karton. Biće dostupna kako pacijentu tako i ljekaru kojem je potrebna.
Idemo strateški, fazno, sa željom da crnogorski zdravstveni sistem bude bezpapira ni potpuno digitalan u skladu sa trendovima najsavremenijih zemalja svijeta'', istakao je Sekulić.
Direktorka KCCG, Ljiljana Radulović kazala je da se na godišnjem nivou najvećoj zdravstvenoj ustanovi u zemlji proslijedi oko 180.000 uputa.
''Za 10 kalendarskih dana u prosjeku iz Doma zdravlja ka KCCG uputi se oko 7.500 uputa za pregled. Oko 80 odsto uputa su kontrole. S obzirom na to da će pacijenti termine od danas dobijati u Kliničkom centru, to za nas znači da ćemo za tih 10 dana uštedjeti 5.500 pacijenata koji odlaze ka izabranim ljekarima. Mjesečno govorimo o 15.000 a godišnje oko 180.000 uputa.
S obzirom na to da su naše kolege oslobođene bespotrebne birokratije molim ih i pozivam da se maksimalno posvete prevenciji bolesti na primarnom nivou. Vrijeme je da izabrani ljekari konačno počnu da rade u punom kapacitetu u čemu ih je administracija do sada sprječavala'', kazala je Radulović.
