Podaci o multikulturalizmu, ali i aktuelne prakse, ukazuju na potrebu za većim angažmanom svih aktera u promovisanju međusobnog razumijevanja i smanjenju diskriminacije, kako bi se osiguralo istinsko multikulturalno društvo u Crnoj Gori, iako je sve jasnije da je koncept multikulturalizma smetnja određenim političkim interesima koji ga urušavaju, poručeno je na Forumu o multikulturalnosti, koji je danas organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO) u Podgorici uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
"Pred nama je prva izrada nacrta Strategije za društvenu koheziju, jer je ovo trenutak u kojem moramo stati iza vrijednosti koje dijelimo. Potrebna nam je nova priča, novi društveni ugovor koji će odrediti vrijednost i cijenu svemu što radimo, kako bismo se osjećali dostojanstveno i spremno za izazove budućnosti," poručila je Ljudmila Popović, v.d. generalne direktorice Direktorata za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, otvarajući današnji forum.
Popović je naglasila da je multikulturalizam stvarnost Crne Gore, pri čemu svaki grad, s obzirom na etničku i identitetsku raznolikost, ima svoju specifičnost.
"Multikulturalizam nas je naučio da moramo složno živjeti i poštovati prava i slobode drugih. Međutim, taj koncept se često zloupotrebljava, vodeći ka podjelama, a svi moramo da idemo na istu stranu," navela je ona. Popović je ukazala da je potrebno preći s multikulturalizma na interkulturalizam, koji podrazumijeva aktivnu međusobnu saradnju i razumijevanje. "Interkulturalizam je razvojna smjernica koja vodi napretku," zaključila je Popović.
"Crna Gora je zemlja bogate istorije i raznolikosti, ali se suočava s izazovima u očuvanju zajedničkog multikulturalnog identiteta," kazao je Petar Đukanović, programski direktor CGO-a, otvarajući današnji forum.
On je naglasio da je ključno da se, kao društvo i država, suočimo s prošlošću na otvoren i iskren način.
“Preispitivanje istorijskih događaja, politika i društvenih praksi koje su dovele do nepravdi, diskriminacije ili sukoba među različitim etničkim, vjerskim i kulturnim grupama preduslov je izgradnje povjerenja i harmoničnih odnosa u društvu”, ocijenio je on. Đukanović je podvukao neophodnost jačanje obrazovanja koje promoviše toleranciju, podršku nevladinim organizacijama, unaprijeđenje transparentnosti institucija i odgovornije medijsko izvještavanje. “Bez podsticanja dijaloga i kulturne razmjene među zajednicama nema društva zasnovanog na solidarnosti i međusobnom razumijevanju. A to zahtijeva angažman svih društvenih aktera”, kazao je Đukanović.
Nikola Đurašević, saradnik na programima u CGO, predstavio je rezultate istraživanja o percepciji multikulturalnosti u Crnoj Gori koji je obudhvatilo zasebno dvije kategorije opštu populaciju i srednjoškolsku populaciji.
“Naime, iako je prvi utisak većine od 76,8% građana da je Crna Gora multikulturalno društvo, taj procenat je opao u odnosu 2023. godinu za skoro 5%. Istovremeno, porasla je percepcija onih koji Crnu Goru ne vide kao multikulturalnu - sa 18,3% na 23,2%. Kad je riječ o mladima, i tu imamo većinu od 70,1% kojia cijeni da je naše društvo multikulturalno, dok je suprotnog stava 14,8%, a 15,1% ne može da se odredi o ovom pitanju. Mi u CGO-u cijenimo da su ovo podaci koje bi već sad morali uzeti za ozbiljno, a posebno zato što dalji podaci, koje ću predstaviti, pokazuju da se ispod ove prve percepcije krije mnogo onih koje dovode u pitanje podrazumijevajući stav o multikulturalnosti”, kazao je Đurašević.
On je podsjetio na izraženu percepciju diskriminacije po vjerskoj i nacionalnoj osnovi, kao i privilegonosti određenih etničkih grupa.
“Brinu i distance, koje su naglašene u užoj zoni privatnosti. U 2024. godini, 52,3% građana navodi da ne bi sklopilo brak s osobom druge etničke pripadnosti, što je porast u odnosu na 50,4% iz 2023. godine. Među mladima, većina (55,6%) je otvorena za takve veze, dok značajnih 44,4% to odbija”, pojasnio je Đurašević.
Nakon uvodnog dijela i prezentacije istraživanja uslijedio je panel o izazovima i mogućnostima za multikulturalizam u Crnoj Gori.
"Ne iznenađuju ovakvi rezultati istraživanja, s obzirom na aktuelna dešavanja u zemlji, ali i na geopolitičkom planu. Crna Gora nije izolovan sistem," ocijenio je Abaz Dizdarević, poslanik i potpredsjednik Demokratske partije socijalista (DPS).
Važno je prepoznati polarizaciju i negativne trendove koji se pojačavaju, jer oni produbljuju jaz unutar društva, istakao je Dizdarević, dodajući je da je odgovornost na političkim akterima, ali i na civilnom društvu, da zajednički rade na pronalaženju izlaza iz ove situacije.
"Cikličnost istorijskih situacija nas je dovela do civilizovanog društva kakvo imamo danas, i to bi trebalo da služi kao podsjetnik da ništa ne počinje od nas, već je rezultat djelovanja ljudi u prošlosti," podsjetio je on. Ukazao je i na potrebu za boljim kanalima komunikacije s mladima, ističući da civilni sektor u tom pogledu ima bolje rezultate od političara. "Revolucija u obrazovanju ne znači povratak u prošlost ili dogme. Ustavno je riješeno pitanje društvenog uređenja – postoje licencirane škole koje se bave religijom, dok svjetovne škole treba da prenose građansko obrazovanje," dodao je Dizdarević.
“Sve ono što se dešava u našem društvu, posljedica je političkih procesa. Mislim da je prisutan jedan vid regresije i negativnih trendova, a što je opet indukovano kroz ove nedovršene političke proces”, istakao je Ivan Vujović, predsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) i funkcioner Evropskog saveza, komentarišući rezultate istraživanja.
Na žalost, kako kaže, mi kao društvo nismo skupili snage da se suočimo sa suštinskom regresijom koja se desila 90-ih godina.
"Naši mladi ljudi ne znaju šta se desilo 90-ih godina, i zato nam se te godine u recikliranom obliku i danas, u određenim formama, dešavaju, i to se snažno osjeća u društvu. Proces suočavanja sa prošlošću moramo proći, jer i dan danas relativizujemo šta nama se to desilo, a iz takvog neznanja, nepoznavanja prošlosti, nakaradna ideologija koju smo izbacili kroz prozor nam se vraća a tako se ne može ići naprijed”, poručio je Vujović.
"Promjena vlasti 2020. godine i formiranje tzv. apostolske vlade donijeli su snažno su uzdrmali multikulturalizam kroz 'čišćenje' institucija i klanjanje kadrova prema njihovom izjašnjavanju. Takav pristup nije mogao dugo opstati, društvo u Crnoj Gori je reagovalo pruživši otpor," izjavio je Jasmin Ćorović, poslanik i potpredsjednik Bošnjačke stranke (BS).
On je istakao da su odnosi prema nekim događajima, poput Srebrenice, kada je jedan od ministara pao na ispitu, poslali poruku da jednovjerske vlade ne mogu uspjeti u Crnoj Gori.
On je mišljenja da građansko društvo u Crnoj Gori postoji i da je to temelj na kojem treba graditi dalje, podsjećajući i da mnogi današnji problemi imaju istorijske korijene.
"Ne možemo kvalitetno rješavati probleme bez vraćanja u istoriju. Ne smijemo zanemarivati probleme iz prošlosti jer nacionalizam, koji je bio potisnut, eskalirao je u ratove čije posljedice još osjećamo. No, i danas imamo političke partije koje poentiraju na tim pričama" istakao je Ćorović.
Iznio je i svoj stav o vjeronauci u obrazovanju, ističući da je pristalica sekularnosti države.
"Uvođenje vjeronauke u obrazovni proces nije dobro ni za obrazovanje, ni za vjeru," odsječan je bio Ćorović.
On je zaključio da je ključ u izgradnji građanske svijesti, te da su političke partije, NVO i obrazovanje potrebni za formiranje razumnog i savjesnog društva.
Radinka Ćinćur, nezavisna poslanica u Skupštini Crne Gore, takođe ne vidi nalaze istraživanja kao iznenađenje.
“Mi osjećamo u društvu da teme skreću sa građanskih na nacionalne…Mislim da moramo pokazati više širine i razumijevanja za druge. Mene je ohrabrila ideja koja treba sve da nas okupi na temu patriotizma, zasnovanog na poštenom odnosu prema zemlji, ljudima, svima”, kazala je ona, iskazujući i razumijevanje prema mladima.
“Uvijek mislim da su mladi žrtva naših političkih procesa, poremećenih vrijednosti, praznine jedne kulturne scene, očigledno je da im ne nudimo ono što ima treba, pa se oni okreću nekim drugim kvazivrijednostima. Sistem obrazovanja nije dobar i treba ga mijenjati, prije svega kritičko mišljenje nije na onom nivou na kojem bi trebalo biti. Moramo dobro da osvijestimo šta je to što nije dobro i na čemu trebamo raditi, i moramo uhvatiti korak sa evropskim obrazovanjem”, navela je ona zalažući se za uvođenje multikulturalizma i etike u obrazovni sistem i to kroz prisustvo u različitim predmetima.
Na drugoj strani, navela je da lično nije za uvođenje vjeronauke u škole, osim ukoliko bi postoja većinski stav za to.
“Možemo da se plašimo negativnog trenda koji pokazuje istraživanje, rezultati su opominjujući, posljedica su negativnih političkih prilika u kojima desne snage preovlađuju, kako na globalnom nivou tako i u našem društvu. Osjećaj je kao da nas tjeraju u torove, i u tome leži problem”, ističe Sabrija Vulić, predsjednik Savjeta Muslimana Crne Gore.
On je pojasnio da je za njega religija intimna stvar, a da problemi nastaju kad ona počne sa svojim janim manifestovanjem.
“U posljednjih 10 godina, doživio sam žestoke nacionalne uvrede. Imamo problem od kojeg ne možemo bježati i o kojem moramo razgovarati. Kada je u pitanju multikulturalizam, napraviću jednu komparaciju - problem multikulturalizma ne postoji u kriminalu, zašto? Jer, postoji zajednički cilj. Pitanje za sve je: da li Crna Gora treba da bude naš zajednički cilj? Koje god vjere i nacionalnosti bili, moramo težiti istom cilju, ujediniti se. Multikulturalizam je potreba zajedničkog cilja, bilo ekonomski cilj, bilo građanski, suština je postojanje zajedničkog cilja. No, izgleda da se, u našim okolnostima, javlja kao smetnja političkim interesima”, zaključio je on.
Cilj foruma koji je okupio oko donosioce odluka, predstavnike akademske zajednice i civilnog društva bio je da pruži platformu za razmjenu ideja i iskustava kako bi jačali svijest o značaju multikulturalnosti u crnogorskom društvu.
Forum je organizovan u okviru projekta “Multikulturalnost u fokusu”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.
