Civilni sektor vidi prostor za unapređenje apeluju na poslanike da akt konačno usvoje

Iako iz Ministarstva javne uprave tvrde da je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI) u potpunosti usklađen sa evropskim standardima, predstavnici civlinog sektora vide prostor za dodatna unapređenja, ali iskazuju i zabrinutost za njegovu sudbinu - čulo se juče tokom svojevrsne javne rasprave o tom pravnom aktu na sjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o SPI u Skupštinu je prvi put predala još vlada Zdravka Krivokapića 18. januara 2021. godine, ali je ubrzo povučen iz procedure. Istu sudbinu doživio je i nakon što ga je u skupštinsku proceduru predala vlada Dritana Abazovića krajem aprila prošle godine. Oba puta je tekst izmjena zakona povučen prije nego što je i stigao do radnih tijela Skupštine.

Konačno usaglašen tekst

Nakon najnovijeg upućivanja u skupštinsku proceduru, krajem februara nije dobio zeleno svjetlo na sjednici Zakonodavnog odbora koji je većinom glasova konstatovao da nije u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, uz obrazloženje da je izmijenjeno više od polovine članova aktuelnog zakona, što prema pravno-tehničkim pravilima znači da u proceduru mora ići kao prijedlog novog zakona, a ne kao izmjene i dopune postojećeg.

Ministar javne uprave Maraš Dukaj juče je ponovio da je predloženi tekst usaglašen sa evropskim standardima, odnosno da je prošao sve procedure i dobio pozitivnu ocjenu Evropske komisije.

- Svjesni smo činjenice da Crna Gora dobija kritike da Vlada i organi javne uprave nijesu dovoljno transparentni prema građanima. EK na svim sastancima insistira na tome da Crna Gora dobije efikasan sistem za ostvarivanje prava na slobodan pristup informacijama i da očekuju da ovaj zakon konačno bude usvojen – kazao je Dukaj.

Predsjednik Upravnog suda Miodrag Pešić kazao je da bi cilj ovog zakona trebalo da bude prevazilaženje poteškoća u primjeni važećeg zakona, a prema njegovom mišljenju, iz ugla tog suda bi to bila djelotvorna upravno-sudska zaštita i procedura, koje trenutno nema.

On je ukazao na, kako je rekao, negativnu pojavu koja se ogleda u značajno uvećanom broju tužbi, i postupaka po tim tužbama, zbog takozvanog ćutanja administracije.

- Tokom 2021. godine imali smo 6.600 tužbi, od čega se 35 odsto odnosilo na ćutanje javne uprave – kazao je Pešić objašnjavajući da su u pitanju dvije vrste ćutanja. Jedna po osnovu Zakona o SPI, a druga zbog nedonošenja rješenja, odnosno neodgovaranja u rokovima na osnovu Zakona o upravnom postupku.

Ugrožen rad suda

U narednoj godini, kako je rekao, dešava se drastičan porast tužbi od preko sto posto, na preko 13.500 predmeta, od čega je procenat tužbi zbog ćutanja administracije porastao sa 35 na 52 procenta.

- U 2023. godini broj tužbi se popeo na rekordnih više od 17.500. Od toga je bilo više od 8.800 tužbi zbog ćutanja administracije po osnovu Zakona o SPI, a ukupno više od 11.000, što je u procentima 67,5 odsto. U prva tri mjeseca ove godine imali smo 3.131 tužbu, od čega je 2.107 zbog ćutanja administracije – istakao je Pešić.

On je upozorio da, ako se nastavi ovakav trend podnošenja tužbi, biće dovedeno u pitanje funkcionisanje Upravnog suda, što bi u konačnici moglo dovesti do situacije da nema ko da kontroliše zakonitost rada javne uprave.

- Zbog toga apelujem da se nađe rješenje da se ovim zloupotrebama stane na put kroz normiranje odredbi o zabrani zloupotrebe prava i u Zakonu o SPI – kazao je Pešić.

Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović-Marković ukazala je na to da postoje neke organizacije, ali i pojedinci, koji nijesu zainteresovani da dođu do informacija, već do troškova i finansijske koristi zloupotrebama.

- Zbog toga je jako dobro što je novim tekstom zakona predviđeno da se veći broj podataka proaktivno objavljuje na sajtovima državnih organa. To će smanjiti sami broj podnešenih zahtjeva za SPI, što će olakšati i borbu sa navedenim zloupotrebama – kazala je ona.

Prema njenom mišljenju, najbolje rješenje bi bilo da se omogući sudu da odlučuje kome mogu pripasti troškovi postupka, a kome ne jer zloupotrebljava pravo.

- Mislim da je najlakše da se to uradi kroz Zakon o upravnom sporu, ali i da se u ovaj zakon može unijeti ta odredba koja će omogućiti Upravnom sudu da kaže: „Imaš ti pravo na informaciju, ali nemaš na troškove postupka, jer zloupotrebljavaš pristup ovom mehanizmu“ – kazala je direktorica MANS-a.

Procedure koče zakone

Ćalović-Marković je izrazila i zabrinutost za sudbinu predloženih izmjena i dopuna Zakona o SPI, jer je prijedlog dobio negativno mišljenje na Zakonodavnom odboru.

- Vrlo je važno da se to pitanje razmotri da ne bismo došli u situaciju da iz proceduralnih razloga ovaj zakon bude odbijen – kazala je ona, ističući da se na njega čeka već sedam godina.

Ona je ukazala i da treba promijeniti članove kojima je definisana poreska tajna kada su u pitanju javni funkcioneri. Prema prijedlogu zakona, poreskim podacima može se pristupiti samo aktuelnim funkcionerima, ali ne i onima koji su ranije obavljali javnu funkciju, kao što se ne može pristupiti ni podacima njihovih članova porodica, koji ne žive u istom domaćinstvu.

-Mislim da ne postoji nijedan razlog da podaci o svim javnim funkcionerima i svim povezanim licima, kada je riječ o plaćanju poreza, ne budu javno dostupni – kazala je ona.

Marko Sošić iz Institua alternativa apelovao je na poslanike da se zakon, u postojećoj ili neznatno izmijenjenoj formi, usvoji što prije jer, kako je kazao, već sedam godina „mi trpimo posljedice lošeg zakona iz 2017. godine, kojim su uvedena razna ograničenja na pristup informacijama, prije svega na poslovnu i poresku tajnu“.

- Organi vlasti u velikoj mjeri ih koriste kako bi nam onemogućili pristup informacijama, a koriste ih na vrlo kreativne načine. Ova dva ograničenja omogućavaju npr. jednom komunalnom preduzeću iz Budve da najosnovnije informacije o svom radu proglasi poslovnom tajnom, ili Poreskoj upravi da nam ne daju koliki je poreski dug lokalnih samouprava itd. – kazao je Sošić.

On je istakao da je najvažnije što novi prijedlog zakona na malo bolji način definiše ta dva ograničenja.

- Uvodi se test štetnosti, a iako postoji prostor za unapređenje odredbe u vezi sa poreskom tajnom, miljama je daleko u odnosu na postojeće rješenje. Dobro je što se širi obim proaktivnog objavljivanja informacija, posebno u oblasti javnih nabavki i budžetske potrošnje – zaključio je Sošić.