Proces vakcinacije protiv korona virusa u Crnoj Gori nije sproveden kako treba, građanima su slate kontroverzne poruke, struka je bila nejedinstvena u stavovima, dok su pojedini ljekari čak savjetovali svoje pacijente da se ne vakcinišu, ocijenjeno je juče na konferenciji „Crna Gora i kovid-19 - trideset mjeseci borbe ili suživota“.
Tokom panela „Zdravstveni sistem u borbi protiv kovida - šta je učinjeno, a šta naučeno?“ dr Đorđe Krnjević, direktor Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore, kazao je da se loš proces vakcinacije odrazio na način da smo u Crnoj Gori tokom pandemije imali veliki broj oboljelih i preminulih.
"Proces vakcinacije nije sproveden kako treba. Imali smo jak antivakserski lobi i mogućnost da na društvenim mrežama svako kaže sve bez ikakve odgovornosti, bez ikakvog stida i srama, bez stručne analize i da ujedno utiče negativno na populaciju. To se sve odrazilo na način da smo mi, nažalost, tokom liječenja kovida imali neuspjeh u smislu velikog broja oboljelih i velikog broja preminulih pacijenata", kazao je Krnjević.
Istraživačica na Pasterovom institutu u Parizu dr Marija Backović bila je saglasna sa stavom dr Krnjića i ocijenila da je Crna Gora potpuno zakazala u procesu imunizacije stanovništva.
"Nedostajala je jedinstvena i jasna strategija. Mislim da je nije bilo, iako znam da je Institut za javno zdravlje radio na tome. Zašto to nije sprovedeno i zašto nije izvedeno na neki način koji bi bio uvjerljiviji, ne znam tačno. Svakog puta, kada je neko od predstavnika zdravstvenih organizacija pričao o vakcinama, imala sam utisak da će na kraju tih izjava da se izvinjavaju ljudima zato što uopšte predlažu da se treba vakcinisati", kazala je Backović.
Prema njenom mišljenju, to pokazivanje neubijeđenosti od eksperata i ljudi koji bi trebali da znaju da su vakcine i sigurne i efikasne, samo je produbljivalo ono što postoji kod ljudi i u Crnoj Gori i u drugim zemljama – sumnju i nevjericu prema nauci generalno.
"U našem društvu, takođe, čula sam razne priče. Znate da su o vakcinama svi imali mišljenje i ono što je meni strašno smetalo je bilo to što je svim ljudima praktično davan isti značaj u medijima. Mogli ste da čujete i premijera (Zdravko Krivokapić) koji je pričao o antitijelima, a tadašnji ministar ekonomije (Jakov Milatović) je bio na jednoj od pres konferencija IJZ-a, čime sam bila zapanjena. Svi su imali mišljenja. Činjenice i naučni podaci, koji su se gomilali vremenom, su se potpuno pomiješali sa mišljenjima ljudi, da više niko nije znao što je činjenica, a što je mišljenje. Mislim da je to generalni problem našeg društva i u drugim sferama života", kazala je Backović.
Ona je ocijenila da su nedostatak strategije i „jednog glasa“ kojim bi svi zdravstveni radnici govorili tokom krize kroz koju je Crna Gora prolazila, napravili potpuni haos.
"Ono što se mora naučiti iz ovog iskustva je da mora da postoji komunikacija i edukacije, jer ne možete reći nekome – vakciniši se jer je to uradio neki fudbaler ili teniser", kazala je Backović.
Predsjednica Sindikata doktora medicine dr Milena Popović-Samardžić je ocijenila da su predstavnici vlasti tokom pandemije u svakom trenutku imali vrlo optimističnu sliku realnosti, dok su građani Crne Gore živjeli pesimističnu verziju, što je stvaralo konfuziju.
"Konfuziju su stvarale poruke da imamo optimalan broj ljekara, da smo jako dobri u našem suočavanju sa pandemijom, dok je cijeli svijet priznavao da je bio nespreman", kazala je ona.
Prema njenim riječima, na samom početku pandemije se oskudijevalo sa zaštitnom opremom za zdravstvene radnike, ali je izostala i pomoć Svjetske zdravstvene organizacije. Ona je dodala da nakon 2020. godine Crna Gora nije imala više problem sa nedostatkom zaštitne opreme, ali da je imala svaki drugi.
"Jedna pravila su važila za jedne, druga za druge. Strukom se počinju odjednom baviti političari iz oblasti ekonomije, prava i drugih oblasti. Mi smo odjednom postali najmanji stručnjaci, a oni eksperti za antitijela i vakcinaciju", kazala je Popović-Samardžić.
Ono što je porazno, kako je kazala, je to da su svi pojedinci iz zdravstvenog sistema koji su javno govorili da premijer ne može da se pričešćuje naočigled cijele javnosti, da ne može da se ne vakciniše, a da vrši pritisak na nju lično da njegov savjetnik mora da se vakciniše prije onkološkog pacijenta, bili na ledini.
"Iza nas nijesu stale institucije. Svaki pokušaj kritike jednog takvog ponašanja i dvostrukih aršina koji su destruktivno djelovali na ono što je struka pokušavala da postigne, rezultiralo je jednom snažnom netrpeljivošću prema nama", kazala je ona.
Backović je ocijenila da je veliki problem bio u tome što nije postojalo jedinstveno mišljenje među zdravstvenim radnicima, ljekarima opšte prakse, porodičnim specijalistima...
"Dobila sam toliko poruka i poziva od ljudi kojima su njihovi ljekari govorili da se ne vakcinišu ili da uzme jednu umjesto drugu vakcinu, ili da se ne vakcinišu zato što planiraju da ostanu u drugom stanju i slično. To je porazno da naš zdravstveni sistem nije mogao da napravi centralizovan prenos informacija u kojem bi svi ljekari morali da poštuju isti princip. Ako nema jasne komunikacije kroz struku, onda je sve otišlo dođavola. Ovo znanje se mora iskoristiti za naredne pandemije oko čega se naučna zajednica slaže da će biti sve češće", zaključila je Backović.
Popović-Samardžić je kazala da su u samoj struci postali vrlo svjesni da unutar nje imaju ozbiljan problem, te da postoje kolege koji zagovaraju stavove koji su suprotni od onoga što zagovara zvanična medicinska praksa.
"To je nama puno otežavalo posao. To nije, međutim, novina. Imate među ljekarima one, naročito u regionu čiji se uticaj preliva i kod nas kao u slučaju dr Nestorovića, koji djeluju destruktivno na program vakcinacije. Mi nijesmo razvili dovoljno mehanizama da se suprotstavimo ovakvim anomalijama. I kod nas je bilo tih nekih poruka. Mi smo definisali sa kojih adresa dolaze. Neke smo uspijevali da ispravimo kroz edukaciju, ali i dalje imamo kolege koje izražavaju sumnju, ili je prenose u populaciju, o efektivnosti vakcina", rekla je Popović-Samardžić.
Prema njenom mišljenju, tome je doprinio i veliki populizam zahvaljujući kojem se zauzimao stav prema nekim vakcinama koje nijesu imale sertifikat niti SZO, niti EMA-e (Evropska agencija za ljekove) vezano za njihov kvalitet i efektivnost.
Popović-Samardžić je kazala da su u jednom trenutku te vakcine postale stvar nacionalnog ponosa, pa su se mogle čuti poruke da neko, na primjer, hoće rusku vakcinu zbog nacionalnog osjećaja.
"To više nije bila stvar nauke. A mi nijesmo imali podatke o efektivnosti te ruske vakcine", kazala je ona.
Konferenciju posvećenu tridesetomjesečnoj borbi protiv pandemije organizovao je Centar za građansko obrazovanje sa partnerima, u okviru projekta SOLICO, koji sprovodi Land Steiermark iz Austrije u partnerstvu sa još deset organizacija iz devet zemalja, uz podršku Evropske unije kroz program „Evropa za građane“.
