Husein-pašina džamija nalazi se u centru Pljevalja, okružena starim grobljem sa nadgrobnim spomenicima u obliku nišana, koje je odavno van upotrebe.
Jedan je od najljepših primjera islamske arhitekture i umjetnosti u ovom dijelu Evrope. Kao vrijedan reprezent sakralne arhitekture prve kategorije proglašen je za zaštićeno kulturno dobro 1957. godine. Od neobične je važnosti što je sačuvana u gotovo izvornom obliku.
Džamija je podignuta krajem 16. vijeka, između 1585. i 1594. godine, zaslugom Husein-paše Boljanića, rodom iz sela Boljanića, nedaleko od Pljevalja. Iz izvora se zna da je Husein-paša između 1573. i 1594. obavljao niz značajnih dužnosti pri carskom dvoru u Carigradu. U Pljevljima se nastanio 1585. i u njima živio sve do 1594, pa se sa pravom zaključuje da je džamiju podigao u ovom razdoblju.
Džamija je građevina kvadratne osnove sa niskom kupolom na kockastom postolju. Ispred glavne fasade, na četiri masivna stuba formiran je otvoreni trijem, natkriven sa tri male kupole, od kojih je srednja nešto viša. Raspon između stubova savladan je orijentalnim, šiljatim lukovima. Glavni projektant džamije nije poznat, a pretpostavlja se da je plan uradio čuveni neimar Hajrudin, projektant Starog mosta u Mostaru.
Džamija obiluje ornamentikom rađenom u stalaktitima i uobičajenim turskim perforacijama. Posebno su bogato ukrašeni mihrab (niša za molitve), mimber (propovijedaonica) i mahfil (empora). Unutrašnji zidovi su dekorisani islikanim floralnim ornamentima i citatima iz Kurana. Građena je od fino tesanog kamena, složenog u pravilne horizontalne redove. Fasade su oživljene otvorima koji su uokvireni kamenim okoprozornicima i koji se završavaju šiljatim lukovima.
Uz južnu stranu prizidan je minaret, visok 42 metra, koji je poslije udara groma 1911. godine prezidan u vitkiji i viši. Ispred ulaza nalazi se šadrvan.
U ovoj džamiji, koja je jedinstvena po arhitekturi građenja, čuvaju se značajni eksponati iz islamske tradicije.
U džamiji se čuva nekoliko starih rukopisnih i štampanih knjiga na arapskom i turskom jeziku i posebno značajna rukopisna knjiga - Kuran, pisana arapskim pismom i ukrašena minijaturama sa pozlatom. Kuran iz Husein-pašine džamije iz 16. vijeka je najvrijednije islamsko pisano djelo sa područja Crne Gore. Ručno je pisano na arapskom jeziku.
Dr Dragana Kujović, opisujući rukopisni Kuran u knjizi “Tragovima Orijentalno-islamskog kulturnog nasljeđa u Crnoj Gori” ističe:
„...Kur'an je u kožnom povezu veličine 39 x 28,5 cm, a debljine 6 cm. Ima 233 lista, a ukrašen je sa 352 minijature, koje su izrađene na zlatnoj podlozi. Tekst je ispisan crnim mastilom u trinaest redova. Tačke su u obliku pozlaćenog cvijeta. Minijature su najčešće u obliku kruga, kruga sa izvučenim linijama uzduž stranice sa trouglastim ukrasom ili cvijeta u zelenoj, crvenoj, plavoj i crnoj boji. O prepisivaču i mjestu izrade rukopisa još uvijek nema sigurnih saznanja, jer su nepažljivom konzervacijom ovi podaci izbrisani zajedno sa vremenom njegove izrade“.
U Husein-pašinoj džamiji se čuva i ćilim koji je urađen 1573. u Egiptu. Po predanju koje prati ovaj ćilim, kaže se da ga je tkalo 35 djevojaka i trebalo im je mjesec dana da ga urade. Težak je 400 kilograma i trenutno je na restauraciji.
Govoreći svojevremeno o tom ćilimu Jakub Durgut, mujezin u Husein-pašinoj džamiji je iznio mnoge detalje vezane za taj sačuvani ukras ove džamije. Husein-pašina džamija zastrta je hasurom (ćilimom) iz 1573. godine – posebnom i veoma vrijednom umjetničkom tvorevinom, koju je Husein-paša poslao iz Misira (Egipta), u periodu dok je bio namjesnik ove oblasti.
Nad ovom hasurom, velikom koliko i sama unutrašnjost džamije, nalazili su se ćilimi i serdžade iz kasnijih perioda – u koje su, specifičnim koloritom i motivima dekoracije, utkana istančana ostvarenja islamske kulture u ovom kraju. Zanimljivo je da ćilim iz 1573. godine, kojim je bila zastrta čitava površina Husein-pašine džamije - teži 400 kilograma.
Evlija Čelebija o njoj je zapisao: „To je takva vrsta hasure da ona i danas stoji onako umjetnički izrađena i lijepa kao da je istom izašla iz majstorovih ruku, pa će sigurno još mnogo stotina godina tako ostati“.
Posebno vrijedna relikvija koja se u njoj čuva jeste i dlaka iz brade poslanika Muhameda. O toj relikviji je takođe svojevremeno govorio Jakub Durgut, mujezin u Husein-pašinoj džamiji.
“Posebno vrijedna islamska relikvija koja se čuva u ovoj džamiji jeste dlaka iz brade poslanika Muhammeda koju je, prema predanju, sultan poslao u Pljevlja kako bi podigao autoritet grada. Jer, Pljevlja su 257 godina bila centar jedne regije koja se zvala hercegovački Sandžak. Svi ljudi koji znaju za ovu relikviju, sa poštovanjem se odnose prema Husein-pašinoj džamiji, kako muslimani tako i pravoslavci.
Posebna manifestacija koja se odnosi na ovu relikviju jeste 27. noći mjeseca ramazana, kada se ona izlaže posjetiocima i tada kroz džamiju praktično prođe po nekoliko hiljada vjernika, ne samo iz Pljevalja, već iz okolnih gradova, Prijepolja, Priboja, Bijelog Polja, Goražda, Sarajeva“, kazao je on tada.
Tako da po svemu rečenom i viđenom Husein-pašina džamija, po svojoj tradiciji, i unutrašnjem bogatstvu, spada u red najznačajnijih islamskih objekata na Balkanu.
