Knjiga „Arheološki lokaliteti Danilovgrada – od praistorije do poznog srednjeg vijeka“ konzervatora mr Boška Ikovića promovisana je sinoć u Zavičajnom muzeju u Danilovgradu u organizaciji Matice crnogorske Ogranak Danilovgrad.
U ime Ogranka Danilovgrad posjetioce je pozdravio Veselin Popović.
„Knjiga Boška Ikovića ima za cilj klasifikaciju arheoloških nalazišta i preglednu prezentaciju njihovog približavanja maučnoj, stručnoj i laičkoj javnosti“, rekao je Popović.
Urednik izdanja, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović podsjetio je da je bogatstvo civilizacijskih i kulturnih slojeva od praistorije do najnovijih vremena karakteristika ukupnog crnogorskog etnogeografskog prostora.
„Boško Iković obradio je u svojoj knjizi arheološka nalazišta i lokalitete danilovgradske opštine do poznog srednjeg vijeka, dajući nam mogućnost da ih pregledno i slikovito sagledamo. Jedan od kvaliteta ovog izdanja je i kontinuirani slijed čovjekovog obitavanja na ovom prostoru od praistorijske i domorodne kulture, preko antičkog perioda pa sve do pojave hrišćanstva i njegovog uspostavljanja kao religije, civilizacije i kulture“, kazao je Ivanović.
Kako je dodao, mnoštvo lokaliteta s nalazima, visoke estetske i zanatske vrijednosti kazuju nam da su se na području Bjelopavlića kroz čitavu istoriju očitovali aktuelni civilizacijski i kulturni dometi.
„Burna i bogata crnogorska istorija od uspostavljanja srednjovjekovne države Duklje na ovom terenu takođe ima svoje duboke tragove. Martinićka gradina svakako je jedan od važnijih lokaliteta čijem se daljem istraživanju treba posvetiti posebna pažnja. Tu su i oni u Slatini, Zagorku, Bandićima, Novom Selu, Ždrebaniku, Zagaraču, Frutku, Spužu i drugim“, kazao je on.
Kako je dodao, sve navedeno upućuje na potrebu daljih sistematskih istraživanja.
„U tome će od koristi biti i ovo izdanje koje je, kako sam autor navodi „koncipirano kao odraz potrebe za klasifikacijom arheoloških nalazišta, njihove sistematizacije i pregledne prezentacije“ a sve u cilju približavanja naučnoj i stručnoj javnosti radi adekvatnijeg tretmana i valorizacije. Dodao bih da će ono svakako biti od koristi širokoj publici i posebno Danilovgrađanima da se upoznaju sa svojom bogatom kulturnom i istorijskom prošlošću“, rekao je Ivanović.
Italijanska arheološkinja Lučia Alberti istakla je da je teritorija Danilovgrada koju pokriva knjiga Boška Ikovića predivna sa pejzažnog aspekta.
„Drevni narodi su na ovoj teritoriji tražili resurse, potrebna im je bila voda, potrebno im je bilo plodno zemljište, potrebna im je bila teritorija za ispašu i mjesto gdje će loviti. Još jedan aspekt je ljepota. Ne smijemo zaboraviti da antički narodi nijesu bili mnogo drugačiji od nas“, ukazala je ona.
Kako je dodala, osim resursa koje je pomenula, oni su sigurno težili i za estetskim momentom, privlačila ih je ta netaknuta ljepota i uživali su u njoj.
„Prije pojavljivanja ove studije ovo je bila nepoznata zemlja. Znalo se da je bilo nalazišta iz praistorijskog perioda, srednjovjekovnog i rimskog perioda, ali ukupno gledano – nije se mnogo znalo o tome. Da bi se napravila jedna ovakva studija potrebno je prikupiti ogromnu količinu podataka, sjediniti ih, razumjeti ih dobro i rastumačiti, što je izuzetno teško“, rekla je Alberti.
Dodala je da mnoga istraživanja u Italiji i ostatku Evrope ne budu nikad objavljena, te da će Ikovićeva studija biti osnova za razvoj svih drugih projekata koji imaju za cilj valorizaciju prostora koji obuhvata.
Istoričarka umjetnosti Tatjana Koprivica, koja je bila i stručna konsultantkinja tokom rada na knjizi „Arheološki lokaliteti Danilovgrada – od praistorije do poznog srednjeg vijeka“, istakla je da je objavljivanje Ikovićeve studije praznik za struku, budući da je malo publikovanih knjiga na temu antike, kasne antike i ranog srednjeg vijeka, te da su razlozi za to institucionalni.
„Crna Gora je jedina država sa prostora bivše Jugoslavije koja na državnom Univerzitetu ne školuje istoričare umjetnosti, arheologe, etnologe, mi nemamo ozbiljne institute koji se bave arheološkim istraživanjima, istorijom umjetnosti, nemamo ozbiljne časopise, nemamo biblioteke u kojima možemo doći do savremenih izdanja, i sva pregnuća koja se odnose na ove ranije periode su zaista rezultat velikog i posvećenog rada. I takva je knjiga koju predstavljamo“, rekla je Koprivica.
Dodala je da ono što nema u resursima postoji u ljudima, te istakla značaj zalaganja i doprinos Matice crnogorske na polju publikovanja izdanja koja se bave starijim periodima.
Autor je zahvalio bivšem direktoru Zavičajnog muzeja Danilovgrad Momčilu Šaletiću, koji ga je uveo i vodio kroz profesionalnu karijeru i dodao da je oduvijek bio fasciniran teritorijom opštine Danilovgrad.
„Teško je bilo što izdvojiti, ali ističe se Gradina martinićka kao nezaobilazna karika u istorijskom lancu od ilirske države, preko Prevalisa, ranosrednjovjekovne Duklje, Zete do naše savremene Crne Gore. Činjenica je da je na Martinićkoj gradini u jednom periodu bio centar ranosrednjovjekovne dukljanske države, da je na tom prostoru bilo obavljano krunisanje prvih slovenskih kraljeva, tako da je prostor Danilovgrada i tada bio neka vrsta centralne prijestonice“, rekao je Iković.
Profesionalnu biografiju Boška Ikovića predstavila je Božidarka Beba Popović, moderatorka programa, a profesorica Olivera Popović je prevodila sa italijanskog.
