Crna Gora je zemlja sa bogatim arheološkim nasljeđem, koje u najvećoj mjeri nije valorizovano, niti dobro zaštićeno, a briga o našem kulturnom blagu svela se na dobru volju i akciju pojedinaca, iako se već godinama odvajaju znatna sredstva za zaštitu iz državne kase. Ovo je jedan od zaključaka koji se mogao izvući sa okruglog stola „Stanje i razvoj arheologije u Crnoj Gori“, koji je juče održan u Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti.
Otvarajući skup, akademik Aleksanadr Čilikov je kazao da je arheologija nevjerovatno važna nauka za poznavanje i istraživanje istorije Cre Gore, a to se pogotovo odnosi na praistoriju, srednji vijek i dobar dio novog vijeka.
PROBLEMI
Mr Mladen Zagarčanin iz Zavičajnog muzeja u Baru je istakao da ,,ne postoji arheologija u Crnoj Gori“.
- Arheologija u Crnoj Gori će postojati onoga trenutka kada ovo bude prava i istinska državna stvar sa institutom ili fakultetom na čelu. Sve to što je do sad bilo svodilo se na individualne akcije – rekao je on.
Zagarčanin je kazao da danas imamo iste probleme koje smo imali kada je on studirao, u periodu od 1990. do 1995/96. godine.
- Nepostojanje publikacije, prvo na državnom nivou, lenjost u publikovanju i bavljenju naučno-istraživačkim radom, ali nakon svih otkopavanja i naših radova i jedan veoma nekontinuiran i lijen rad na sistematizaciji arheološkog materijala koji je u depou – istakao je Zagarčanin.
Naši depoi su, prema njegovim riječima, prepuni materijala.
- I da u ovom trenutku prestanemo da iskopavamo i prestanemo da se bavimo
terenskim radom, mi bismo imali materijala za 20-30 ili možda više godina, a da svakih šest mjeseci objavljujemo gotove časopise i zbornike - rekao je on.
Mr Miloš Živanović iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore govorio je o novim istraživanjima antičke Dokleje. Osvrnuo se i na probleme arheologije u Crnoj Gori.
- Slažem sa Čilikovim da se stanje popravilo zbog toga što sada ima više kolega i nauka napreduje, ali sami sistem nije dobar i to treba javno reći. Jedan od problema je vlasništvo. Mi smo institucija koja je državna, Vlada nas je napravila da radimo posao arheologije, a onda na državno zemljište tražimo dozvolu od Vlade. To logički nije jasno. Mi dok dođemo do saglasnosti od vlasnika, u ovom primjeru od Vlade, nas prođe volja - kazao je Živanović.
On je naglasio da je na Duklji ta stvar lako rješiva jer su ljudi tamo jako voljni da sarađuju, da prodaju svoje zemljište.
- Ali ta se prodaja zemljišta uvijek bazirala na to ko će to da otkupi i ko ima pravo preče kupovine. Ko šta radi? Centar tamo želi da istražuje, Muzej hoće da bude uključen, Ministarstvo takođe želi da oformi menadžment plan, Turistička organizacija hoće da naplaćuje ulaznice. Svi nešto hoće od Duklje, a zapravo se niko ne pita šta Duklja hoće od nas - istakao je Živanović.
Direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara dr Petra Zdravković govorila je o tome šta se radi sa onim arheološkim lokalitetima koji se ne istražuju, a kojih je mnogo.
- Svjesni smo da je na Centar za konzervaciju i arheologiju pao jedan veliki teret i posao, a to je formiranje arheološke karte Crne Gore. U pitanju je proces koji nikada do kraja nije završen. Svima nama to može potencijalno da predstavlja problem. Jedini način da zaštitimo arheološke lokalitete u prostoru, a govorimo o onima koji danas nijesu u fokusu u smislu istraživanja, jeste rekognosciranje, odnosno unošenje tih podataka u Studije zaštite, a onda i u planske dokumente. To je jedini način da se oni identifikuju u prostoru. Kada recimo imate prostorno-urbanistički plan za opštinu Pljevlja, neće se planirati izgradnja i sadržaji u blizini tih lokaliteta i na njima - kazala je Zdravković.
Mr Vilma Kovačević osvrnula se na žaštitu i valorizaciju arheoloških lokaliteta Sv. Franjo u Kotoru i Carine u Risnu.
- Danas su Carine neprepoznatljive, asfaltiran je put do škole, sad se radi igralište – naglasila je Kovačević.
Pomoćnik direktora u Narodnom muzeju Crne Gore na Cetinju Predrag Malbaša istakao je da se u ,,proteklih 15 godina na čelu Ministarstva kulture promijenilo 11 ministara, ili zamjenika, ili vršilaca dužnosti“.
- Da su sve to najbolji ljudi, oni ne mogu da postignu rezultat u godinu i po dana. Prvo dođu glumci, pa dođu nevladine organizacije, pa mediji – dok dođe na red
arheolog – promijeni se ministar – rekao je Malbaša i konstatovao da je slična situacija i u Upravi za zaštitu kulturnih dobara.
U Crnoj Gori, prema njegovim riječima, moramo da razmišljamo da se na nivou države napravi jedna katedra koja bi tokom četiri ili pet godina formirala kadrove.
- Po pet studenata u generaciji i mi bismo za četiri godine imali 20 arheologa koje bi školovali profesori sa ovih univerziteta, ali prema nekom našem prilagođenom programu – kazao je Malbaša.
LEKSIKON
Predsjednik Odbora za arheologiju CANU dr Dejan Gazivoda kazao je da je Leksikon arehologije Crne Gore u završnoj fazi.
- Koncipiran je po oblastima, a trebalo bi da ima oko 520 članaka. Takođe, imaćemo bogat ilustrativni materijal - preko 450 ilustracija. Leksikon će da ima i kartu arheoloških nalazišta koja su u njemu obrađena i biće odrađena u više segmenata zbog bolje čitljivosti. U Leksikonu imamo 51 autora iz Crne Gore, regiona i SAD - kazao je Gazivoda.
Na okruglom stolu su još govorili Nikola Borovinić, Dušan Borić, Goran Pajović, Radmila Ćapin, Predrag Lutovac i Dušan Medin.
Okrugli sto je, nažalost, obilježilo potpuno odsustvo polemike među učesnicima, izostalo je postavljanje pitanja publike, pa se skup sveo na petnaestominutna izlaganja učesnika na zadatu temu.
Politički dekret za izbor kadra u kulturi
Akademik Aleksandar Čilikov je u završnoj riječi kazao da se u Crnoj Gori ,,u svemu donose političke odluke“.
- Dobrim dijelom se dovode neznaveni ljudi. I to brzopleto... Predrag Lutovac je pomenuo koliko s promijenilo ministara, direktora i čuda, jer kod nas se ljudi u stručnim ustanovama biraju maltene bez konkursa, jednostavno ukazom iliti dekretom, političkim – istakao je Čilikov.
