Prehladićete se ako zimi izlazite iz kuće vlažne kose: Zvuči uvjerljivo, ali nema potvrde o povezanosti osjećaja hladnoće i prehlade. Veća je vjerovatnoća da ćemo zimi neku hunjavicu ili virozu uloviti u zatvorenom, toplom prostoru s mnogo ljudi, idealnim uslovima za širenje virusa. Istraživanja bolesti vezanih za temperaturne razlike pokazala su da su od rinovirusa (uzročnika blagih akutnih infekcija gornjih respiratornih puteva, uključujući i običnu prehladu) jednako obolijevale osobe koje jesu, kao i one koje nisu bile izložene niskim temperaturama. Štoviše, nova saznanja kažu da niske temperature čak stimulišu imunološki sistem, pomažući pri zaštititi od kijanja.
Čitanje u mraku oštećujete vid: Čitanjem pri slabom svjetlu naprežete oči, ali nema dokaza o dugoročnim oštećenjima. Kao svaki mišić, tako se i očni umori u nastojanju da upije što više svjetla pri fokusiranju sitnih slova u mraku. Oko se pritom može malo isušiti, što ne znači da je riječ o trajnom oštećenju, ukoliko ne čitate uvijek i samo u mraku.
Za optimalno zdravlje potrebno je popiti osam čaša vode dnevno: Ova preporuka američkih zdravstvenih službi još iz 1945. širi se i danas, ali pritom mnogi zaboravljaju na to da se mislilo na konzumiranje tečnosti, što znači i supe, voćnih sokova, kafe, čaja, piva, variva itd. Većina današnje hrane u sebi ionako sadrži mnogo vode, pa se ne morate pretvoriti u kamilu da biste bili zdravi. Pravilo stoga glasi: pijte kada ste žedni, jer vam tijelo kazuje što mu treba. Ako niste žedni, nemojte.
Ne budite mjesečare: Neka istraživanja pokazuju da je 20 odsto populacije sklono mjesečarenju, a opšte je uvjerenje da se mjesečare ne treba buditi, jer će biti prestrašeni, dezorijentisani, toliko da čak mogu doživjeti srčani udar. Ništa od toga, ali ako ne želite da ih budite, a bojite se da će se ozlijediti lunjajući kućom usred noći, odvedite ih nježno u krevet.
Najviše tjelesne topline gubite kroz glavu: Tu nije naodmet malo logike. Ukoliko vam je cijelo tijelo zašuškano, a otkrivena glava, kroz nju ćete izgubiti više topline. Pokrijete li glavu, a ne utoplite ruke i noge, toplina će se gubiti kroz udove. Pretpostavlja se da je ovaj mit nastao iz nekih starih vojnih ispitivanja o tome kako vojnike najbolje zaštiti od hladnoće. Danas se zna da samo 10 odsto topline gubimo kroz glavu, pa je pametnije izići iz kuće bez kape, nego bez pantalona. Možda ipak vrijedi ona stara da "čizma glavu čuva, a šubara je kvari".
Preskakanje obroka pomaže mršavljenju: Stvarnost kaže: propustite li obrok, nadoknadićete ga u sljedećem. Redovno uzimanje obroka znači uredno izgaranje kalorija i pretvaranje hrane u energiju. Kada ne jedete, organizam se prebacuje u stanje mirovanja te, što duže gladujete, metabolizam radi sporije, rezultirajući na kraju manje učinkovitim sustavom izgaranja kalorija. Preskakanje obroka stoga na dugu stazu može dovesti do – debljanja. Ukoliko to još kombinujete s vježbom, imaćete za nju manje energije, a time i manji utrošak kalorija, pa će rezultat na vagi biti još jadniji.
Koristimo samo 10 odsto mozga: Stvar je u tome da koristimo cijeli mozak, samo ne sav u isto vrijeme. Mit o 10 odsto korištenja mozga oboren je rezultatima istraživanja o njegovim oštećenjima koja dokazuju da, bez obzira koji je dio povrijeđen, oštećenje na neki način utiče na njegovu aktivnost. Isto su pokazala i istraživanja tehnologijama tzv. brain-imaginga, tj. snimanjima strukture i funkcije mozga. Inače, ne treba zaboraviti da je do sada istraženo samo pet odsto mozga.
Pucanje prstima može uzrokovati artritis: Ono što čujete kada netko pucketa prstima, nema nikakve veze s kostima. Riječ je o malim mjehurićima gasa u zglobovima koji mogu pucati prilikom savijanja, i nema nikakvih dokaza da uzrokuju artritis, najčešći simptom neumitnog starenja, prekomjerne težine ili ranijih povreda. Ali, ako volite da pucketate, oprez - jer to može dovesti do laganog slabljenja zglobova prstiju.
Alkohol ubija ćelije mozga: Nakon subotnjeg pijanstva, u nedjeljno jutro možete se osjećati kao da vam se koeficijent inteligencije strmoglavio na nulu, ali ostaje činjenica da alkohol, ukoliko ne pijete samo onaj čisti za dezinfekciju, neće uništiti neurone, tj. ćelije mozga. Kod žestokih alkoholičara može doći do oštećenja komunikacije između neurona, ali ona se uglavnom može oporaviti, što kod jetre baš i nije slučaj.
Uzimanje hrane noću deblja: Da se razumijemo: kalorija je kalorija i kalorija ne čeka do šest popodne da se pretvori u noćnog zlikovca koji vam nabija težinu. Debeli ste zato što uzimate više kalorija nego što ih izgorite, a torta od oraha nije kaloričnija noću nego što je to ujutro. Problem je u tome što čekate na obrok do kasno uvečer i pregladnite, pa na brzinu natrpate želudac do pucanja i razvalite se u naslonjači pred malim ekranom, s dodatnim grickalicama. Tačno?
