Naučnici danas imaju malo izbora sem da igraju ulogu diplomate u određenoj mjeri, posebno kada treba da izvještavaju o neugodnim istinama. I još više kada o tim istinama moraju da razgovaraju s političarima koji su sa svoje strane umorni u objavljivanju neugodnih vijesti. Pitanje zatvaranja škola i koliko dugo to moramo da trpimo očigleno je jedna od onih neugodnih tema.
To je takođe bilo u fokusu zanimljivog Zoom sastanka 4. januara, kada su naučnici predvođeni Majklom Vagnerom, profesorom mikrobiologije sa Univerziteta u Beču, zvanično predstavili dugoročnu, reprezentativnu studiju o koronavirusu u austrijskim školama. Svaki učesnik sastanka zauzeo je svoje malo četvrtasto polje na ekranu, uključujući političara koji je nastojao da napravi optimističnu sliku uprkos sumornim izgledima – i nekolicinu naučnika koji su taj optimizam uspjeli da izdrže s dosljedno ljubaznim izrazima lica. Samo je mikrobiolog Vagner u jednom trenutku otkrio da je svega previše.
Jednaka vjerovatnoća da će se zaraziti i djeca i odrasli
Još sredinom decembra, Vagner je za Der Spiegel već rekao da se tokom studije pojavio važan trend: Naime, jednaka je vjerovatnoća da se učenici zaraze koronavirusom kao i njihovi nastavnici. Jedina razlika je u tome što njihova infekcija obično ostaje neotkrivena jer rijetko pokazuju simptome. Kao takav, rizik od infekcije djece umanjuje se. Vagner kaže da je vjerovatno da su oni „značajno potcijenjeni“, što prema njegovom mišljenju rezultira odgovarajućim velikim brojem neprijavljenih slučajeva.
Vagner i konzorcijum naučnika sa medicinskih univerziteta u Gracu, Lincu i Inzbruku sada su osvijetlili ove slučajeve i to će činiti do kraja školske godine. Dosadašnji nalazi objavljeni su samo na preprint serveru. Planirano je osam dodatnih datuma evaluacije, na kojima će naučnici uzeti uzorke od nastavnika i djece od prvog do osmog razreda u više od 240 škola širom zemlje. U potrazi za virusom oslanjaju se na standardni PCR test. Ispitanici nemaju simptome – i nemaju pojma da li su zaraženi SARS-CoV-2 ili ne. Do sada je do 1,42 odsto učesnika studije imalo pozitivan test, a stopa je bila ista za djecu i odrasle.
Zavaravaju nevidljivi simptomi kod djece
Među učenicima nije bilo razlike kada su u pitanju godine starosti. Jednak udio zaraženih bio je i kada je riječ o učenicima osnovnih i srednjih škola. To otkriće kontriralo je dugotrajnom uvjerenju da će mlađa djeca biti uglavnom pošteđena infekcija SARS-CoV-2.
„Na osnovu te zakonitosti, to znači da je zaraženo dijete tokom novembra bilo otprilike u svakoj trećoj ili četvrtoj učionici, ne znajući da je zaraženo", rekao je Vagner.
„Djevojčica koja ni ne kašlje, dječak kojem ne curi nos – neidentifikovani su prenosioci virusa. Austrijska studija počela je da privlačiti pažnju u ranoj fazi planiranja na proljeće zbog neobičnog načina uzimanja uzoraka: od učesnika studije tražilo se da grgljaju. Nijesu smjeli ništa da jedu ili piju sat prije testa, a zatim se tražilo da ispiraju grlo sa pet mililitara slanog rastvora. Manje nametljiva metoda, koja ne zahtijeva neugodno umetanje dugog brisa u zadnji dio grla, smatrana je dobrim načinom za povećanje spremnosti mlađe djece, posebno za ponovnim testiranjem, u skladu sa zahtijevimaa studije.
Istraživači su započeli studiju krajem septembra, a prvi set uzoraka uzeli su u oktobru. Drugi uzorak postavljen u novembru jasno je pokazao da se prevalencija povećala, utrostručila ili učetvorostručila, paralelno s porastom u cijeloj zemlji. Taj nalaz je jasno pokazao da škole odražavaju stopu infekcija koje ih okružuju. Još važnije, Vagner je rekao: „U slučajevima zaključavanja tokom kojeg škole ostaju otvorene, kada mnogi ljudi nastave da se tamo okupljaju, oni predstavljaju rizik širenja virusa koji nije zanemariv“.
Virolozi sugerisali zatvaranje škola
Istaknuti njemački virolog Kristijan Drosten iz Univerzitetske bolnice Charité u Berlinu, koji je savjetovao njemačku vladu da zatvori škole tokom prvog zaključavanja zbog koronavirusa na proljeće, vjeruje da su podaci iz austrijske studije „zaista važni, jer potvrđuju ono što vidite u Engleskoj i sada vam omogućava da primijenite vrlo dobre podatke na engleskom jeziku u zemlji čiji je školski sistem još sličnije strukturisan kao naš“ u Njemačkoj.
U junu i julu, kada su škole u Britaniji ponovo otvorene nakon prvog zaključavanja, istraživači iz Nacionalne zdravstvene službe u Engleskoj otkrili su da škole nijesu pošteđene COVID-a kao što su se mnogi nadali i da među učenicima ima onoliko zaraženih koliko i na drugim mjestima.
Posljednja runda velike studije React u Velikoj Britaniji – opsežnog, reprezentativnog istraživanja koje kontinuirano pregleda dobrovoljce pomoću briseva grla u cijeloj zemlji – dala je slične rezultate. Od sredine novembra do početka decembra, više učenika od 13 do 17 godina imalo je pozitivan test nego bilo koja druga starosna grupa. Jedan od 50 učenika bio je pozitivan na SARS-CoV-2.
Jedna brojka iz austrijske studije posebno je vrijedna pažnje sa društveno-političkog aspekta je što je stopa neotkrivenih infekcija dvostruko veća u siromašnijim oblastima nego u bogatijim.
„To ne znači nužno da su uslovi u školama u određenim područjima različiti“, objašnjava Piter Vilajt s Medicinskog univerziteta u Inzbruku koji je, s Vagnerom, jedan od šefova istraživačkog konzorcijuma. „To može da bude i zbog socijalnog okruženja“. Na primjer, kod roditelja koji ne mogu da rade od kuće postoji veća vjerovatnoća da će dijete poslati u školu čak i ako ono pokazuje blage simptome.
Dodatna opasnost od virusnog mutanta B.1.1.7
Povrh svega toga je novi virusni mutant, nazvan B.1.1.7, koji je prvi put identifikovan u Britaniji, ali koji je odavno počeo da kruži drugim zemljama, uključujući Njemačku i Austriju. Čini se da je nova „zabrinjavajuća varijanta“ 50 do 70 odsto zaraznija od virusa s kojim smo se do sada suočavali. U stvari, toliko zarazan da zatvaranje u novembru u Britaniji nije nimalo pomoglo. Suprotno tome, oštra ograničenja kontakata i pravila socijalnog udaljavanja koja su pomogla da se stopa zaraze izvornim virusom smanji za trećinu ovoga puta potpuno su propali, a stopa učestalosti se utrostručila.
Ako to nije bilo dovoljnon zabrinjavajuće, čini se da se i B.1.1.7 lakše širi među djecom i adolescentima. Podaci studije iz Imperial koledža iz Londona pokazuju „promjenu starosne strukture“ među prijavljenim slučajevima, „s većim udjelom mlađih od 20 godina“.
„Mnogo toga sam čuo o tome kako su djeca sada zaraznija i doprinose prenošenju zbog varijante B.1.1.7“, tweetovala je prošle sedmice Dipti Gurdasani, epidemiološkinja i ljekarka sa Univerziteta Queen Mary u Londonu. Ali, dodaje ona, to je „mit“ da djeca ranije nijesu prenosila bolest, a vrijeme je „da to ostavimo po strani“.
Škole značajno doprinijele širenju virusa
Gurdasani je za Der Spiegel rekala da su dokazi jasni.
„Na osnovu dokaza dostupnih širom svijeta, kao i onih u Velikoj Britaniji jasno je da su škole značajno doprinijele prenošenju virusa ostatku društva“, rekla je ona navodeći brojne studije koje pokazuju koliko je zatvaranje škola usporilo širenje pandemije.
Primjera radi, u SAD su zatvaranja smanjila broj slučajeva i smrtnost i do 60 odsto. Pored toga, nedavna analiza Nacionalnog biroa za statistiku otkrila je da je kod djece od dvije do 12 godina dvostruko veća stopa zaraze nego kod odraslih. Drugim riječima, djeca virus prenose u svoje domove, odakle ga mogu prenijeti roditeljima i braći i sestrama. Njihova starija braća i sestre (do 16 godina) imaju sedam puta veću vjerovatnoću da budu zaraženi.
Tokom Zoom prezentacije austrijske studije, govorio je i Martin Necer. On je generalni sekretar austrijskog Ministarstva obrazovanja, nauke i istraživanja, koje finansira školske studije.
„Očekujemo da ćemo moći ponovo otvoriti škole 18. januara, kako je zakazano“, rekao je, dodajući da ministarstvo trenutno razmatra mjere za podršku tom ponovnom otvaranju, na primjer, sedmičnim, nacionalnim testiranjem nastavnika. U najmanju ruku, dodaje ona, više testiranja moglo bi da se obavi u školama u gradskim područjima.
Nejasna strategija, kao da „igramo rulet“
Prvi krug mjerenja u studiji u oktobru već je otkrio posebno velik broj neprijavljenih slučajeva u školama u socioekonomski slabim područjima. No, da li je šire testiranje sada čvrsto planirano za period koji počinje nakon 18. januara? Izgleda da nije. „To su razmatranja“, rekao je Necer.
Direktor studije Vagner se nasmiješio. I nastavio se smješkati kada se postavilo pitanje da li novi soj B.1.1.7 nudi dovoljan razlog da škole ostanu zatvorene – posebno s obzirom na činjenicu da je od petoro inficiranih B.1.1.7 otkrivenih u Austriji u vrijeme Zoom sastanka bilo troje djece. Necer nije bio voljan da gleda na to otkriće kao na imperativ djelovanja. Teško je, rekao je, procijeniti koliko je zaista opasno. Jednostavno zatvaranje škola na osnovu predosjećaja, rekao je, „čini nam se pretjeranim“.
Vagner je nastavio da se smiješi, ali postajao je uznemiren.
„Ako bih mogao nakratko da intervenišem“, rekao je dodajući da „još ne znamo da li novi soj virusa možda već cirkuliše u školama, ali poznato je što bi se moglo dogoditi ako se ne preduzmu stroži koraci za zadržavanje virusa. Što je veći fond virusa koji dozvolimo da cirkuliše, to je vjerovatnije da će doći do mutacija. A oni bi nam mogli prilično otežati život. Posebno ako se pojavi novi soj protiv kojeg su postojeće vakcine nedjelotvorne. Igramo rulet“.
Podatke tumačiti bez pristrasnosti
Njemački virolog Drosten rekao je za Der Spiegel da naučnici moraju da tumače dostupne podatke bez ikakve pristranosti „čak i ako imaju na umu ono što je u najvećem interesu njihove djece“. On takođe tvrdi da bi naučnici koji nijesu pažljivije pogledali nove podatke od jesenje pauze trebalo da preispitaju svoje stavove.
„Ponekad to nije lako, pogotovo jer se nažalost određena krutost uvukla u neke stručne i naučne krugove tokom ljeta i jeseni“, rekao je Drosten.
Britanska epidemiološkinja Gurdasani takođe ne razumije zašto, barem u Velikoj Britaniji, nove ideje koje pomažu djeci da nastave učenje u vrijeme pandemije nijesu odavno razvijene.
„Već neko vrijeme ne postoje dobri planovi za omogućavanje djeci da nastave da učite, uprkos virusu“, njen je zaključak uz koji dodaje: „Važno je da škole postanu sigurnije. Da je to učinjeno mnogo ranije, moguće je da zatvaranje škola možda nije bilo potrebno“.
