Kako navode, osobe koje imaju simptome upućene su izabranim ljekarima, kao i po potrebi ljekarima specijalistima radi liječenja i daljeg praćenja.
“Institut za javno zdravlje Crne Gore i nadležne higijensko-epidemiološke službe domova zdravlja sprovode pojačan nadzor nad ovom bolešću i imajući u vidu broj inficiranih životinja, u narednom periodu može se očekivati otkrivanje novih slučajeva Q groznice među ljudima. Ovo se posebno očekuje među osobama iz rizičnih profesija kao što su farmeri, veterinari, veterinarski tehničari koji su zbog prirode svog posla u većem riziku od inficiranja uslijed povećane izloženosti”, kažu u saopštenju.
Prema njihovim riječima, veoma je važno da osobe koje imaju farme životinja (goveda, ovaca, koza) prate savjete veterinarskog i zdravstvenog sektora kako bi smanjile vjerovatnoću infekcije.
“Naglašavamo da je najčešći put prenosa aerogeni – putem kontaminiranih čestica vazduha koje sadrže bakteriju Coxiella burnetii, kao i direktnim kontaktom sa kontaminiranim mlijekom, mesom, vunom i aerosolima koji potiču od životinjskih izlučevina (urina, fekalija ili tečnosti prilikom porođaja). Takođe, rezervoari Coxiella burnetii, pored domaćih životinja, mogu biti i divljač, ptice, kao i krpelji”, navode iz IJZ.
Kako su kazali, nije rijetka situacija da izvor i mjesto potencijalne ekspozicije ostanu neotkriveni.
“Direktno prenošenje sa inficiranog na zdravog čovjeka je vrlo rijetka pojava (u uobičajenim okolnostima praktično ne postoji). Što se tiče rizika od prenosa putem mlijeka, on je praktično nepostojeći ako se koristi pasterizovano ili mlijeko koje se prokuva do ključanja. Za pripremu mliječnih proizvoda treba koristiti pasterizovano mlijeko”, zaključuje se u saopštenju IJZ.
