Rasprostranjena je i u Sjevernoj Americi i Aziji. Najviše joj prija kontinentalna klima. Crna jagoda, kako još zovu ovu višegodišnju žbunastu biljku, bogata je vitaminima A, C, B1, B2 i B6, organskim kisjelinama, gvožđem, magnezijumom, fosforom, kalcijumom, manganom i voćnim šećerom.
Stari Grci su kupinu koristili za obnavljanje sluzokože (usne duplje, crijeva, želuca, materice), ali im je bila i lijek kod kožnih bolesti, krvarenja, hemoroida, zubnog kamenca, upale grla, migrene, groznice i bronhitisa.
Starim Rimljanima je služila kao laksativ i sredstvo za dijabetes, dok je Arapima bila afrodizijak. Strastveni pušači mogu da se oslobode ove navike ako redovno budu žvakali mlade i meke pupoljke kupine, koji su gorko-slatkastog ukusa. Kupina naročito pomaže u liječenju anemije, arterioskleroze, bolesti srca i krvnih sudova, nervoze i nesanice, snižava krvni pritisak i poboljšava varenje.
Bogata je celulozom i pomaže u regulisanju tjelesne težine. Sadrži i salicilnu kisjelinu (aktivni sastojak aspirina) koja se koristi za ublažavanje bolova, snižavanje temperature i protiv upala.
Ovo voće pozitivno utiče i na vid, jača imunitet, a dokazano je i da sprječava da dođe do raka na dojci i grliću materice. Njemački ljekari je preporučuju za ublažavanje hemoroida.
Svježe kupine su najukusnije sa malo meda ili šećera. Od njih možete da napravite sok, vino, kompot, liker, džem, ukusne pite i poslastice.
