Do sada je bio standard u kardijalnoj medicini da se čeka i po nekoliko sati, da bi, do sada poznati kardijalni markeri koji su u upotrebi (CK-MB i Troponini), pokazali da se radi o predinfarktnom stanju.
Pomenuti srčani markeri, jedan od testova iz domena brze dijagnostike, omogućavaju da se samo putem jedne kapi krvi, koja se vadi iz prsta, na licu mjestu utvrdi da li je određena osoba u rizičnom stanju, tj.da li postoji opasnost od infarkta.
- Smatram da ovaj tip brze dijagnostike više nije ekskluzivitet, nego objektivan i dobar alat ljekara u zdravstvenoj zaštiti. Znamo da su starije osobe, one u srednjoj dobi i koje žive pod stresom, u tzv.rizičnoj grupi, te samim tim postoji opasnost od kardiovaskularnih oboljenja, za Portal Analitika govori dr Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica.Prema njegovim riječima, upravo se od ove institucije očekuje da prednjači u dijagnostičkim metodama.
- Potrudićemo se da kroz javnu i stručnu raspravu animiramo Fond zdravstva, kako bi nabavili određenu količinu ovih testova, koja će biti korisni za ljekare i građane u glavnom gradu, a kasnije i širom Crne Gore. Ovakav vid testova treba da uđe u redovni proces rada izabranih ljekara, kazao je Kavarić.
Zahvaljujući stranoj donaciji prije godinu dana, Urgentni centar Crne Gore uspio je da na preko 200 pacijenata primijeni ovu savremenu metodu, na osnovu čega je direktor UC dr Vladimir Dobričanin, zajedno sa svojim kolegama, uradio studiju o ranom otkrivanju infarkta putem srčanih markera.
- Studija će biti gotova u toku septembra. Nadamo se da će biti jedan pilot projekat o početku jedne široke saradnje, u sklopu koje će se ovi testovi dostavljati primarnim zdravstvenim ustanovama. Ovo je jedna od najmodernijih i najbržih modela za rano otkrivanje infarkta, objašnjava dr Dobričanin.Procedura je vrlo jednostavna. Kap krvi se uzima iz prsta, stavi na test i onda se rade dva očitavanja. Prvo očitivanje pokazuje da li se radi o „lažnoj uzbuni“, dok drugo očitavanje markera registruje enzime koji se luče prilikom početka infarkta.
- Poenta brzih testova je ta što mi možemo da otkrijemo predinfarktno stanje prije EKG-a! I to traje oko dvadeset minuta. Mi smo to primijenjivali do sada na pacijentima koji su dolazili u Urgentni centar, i još uvijek ih imamo, kazao je Dobričanin, dodavši da su to zalihe koje su ostale od donacije i da ovom studijom žele da animiraju Fond zdravstva i državu da pomognu da ovaj vid dijagnostike postane redovna metoda.
- Osim što su testovi jako važni za pacijente, priča ima i ekonomsku stranu. Oni su isplativi, pa su uštede na nivou Fonda i države ogromne. Kada putem testa otkrijemo da ima naznaka za infarktno stanje, nakon intervencije kardiologa, pacijent će biti poptuno zdrav. U drugom slučaju jasno je da to mnogo duže traje, istakao je Dobričanin.
Ministarstvo zdravlja je prepoznalo ovaj vid dijagnostike ne samo kao prednost, već i potrebu Domova zdravlja, Urgentnog centra i Hitne pomoći, pa je uvrštena u Pravilnik ovih zdravstvenih ustanova.
- Naše ministarstvo je u konceptu podržalo brze testove i uveli smo ih u Pravilnik. Pratimo trendove i podržavamo rad porodične medicine, kazao je pomoćnik ministra zdravlja, dr Mensud Grbović.
On objašnjava da ljekar na osnovu EKG-a i priče pacijenta, nije u stanju da sa sigurnošću kaže da se radi o infrarktnom stanju.- Ali, pomoću ovih testova on može to da učini sa velikom vjerovatnoćom. On odlučuje da li da se pacijent transportuje u Urgentni centar ili ne. Dosadašnji testovi se čekaju po dva - tri sata, a brzi testovi reaguju za svega 15-20 minuta, pa samim tim i doktor može mnogo brže da reaguje, kazao je Grbović.
Međutim, ova savremena oprema, nažalost, kod nas još uvijek nije zaživjela. Domovi zdravlja su snadbijeveni drugim brzim testovima, poput aparata za brzo otkrivanje nivoa šećera u krvi, ali srčani markeri su jedino primjenjivani u Urgentnom centru zahvaljujući donaciji.
- Ministarstvo ne odlučuje o kupovini ovih aparata. Ono je uveliko kao obavezu da ti testovi postoje u domovima zdravlja, dakle, podržali smo to kao koncept. Mi očekujemo da sistem reaguje, oni koji se bave kupovinom, Fond zdravstva ili zdravstvene ustanove pojedinačno, kazao je za naš portal pomoćnik ministra zdravlja, dr Mensud Grbović.
Ukoliko sistem reaguje na vrijeme, pacijenti širom Crne Gore moći će da uživaju zdravstvene usluge na evropskom nivou, a za mnogo manje novca nego do sad.
A.S.
