Oko 85% mladih između 15. i 24. godine koristi muzičke plejere svakodnevno, dok 20% njih ne vadi slušalice iz ušiju duže od pet sati. Istraživanja pokazuju i da se oko 25 % onih koji slušaju muziku preko slušalica izlažu opasnosti da trajno oštete sluh. Mladi ljudi često nisu svjesni u kojoj mjeri se slušanjem glasne muzike može oštetiti sluh i to sa trajnim posljedicama. Sve je više onih koji se zbog nagluvosti javljaju otorinolaringolozima. Da su ’’popustili’’ sa sluhom otkriju tek u ordinaciji, gdje ih dovodi zujanje i šuštanje u ušima, vrtoglavica i osjećaj neravnnoteže.
Koje sve opasnosti prijete Vašem sluhu i kako da prepoznate da nešto nije kako treba, pročitajte u savjetima Dr Ivane Mićević-Manojlović, spec. ORL.
ANALITIKA: Da li moderan način života utiče na sluh i da li građani naše države posvećuju dovoljno pažnje sluhu?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Moderan način života neizostavno podrazumijeva život u bučnom okruženju. Buka je jedan od najvećih zagađivača životne sredine i višestruko ugrožava zdravlje, pa samim tim utiče i na stanje čula sluha kao jednog vrlo složenog i osjetljivog mehanizma u anatomskom i funkcionalnom pogledu. Preko čula sluha se prilagođavamo spoljašnoj sredini, učimo govor, razvijamo mišljenje. Ukoliko dođe do oštećenja sluha , jasno je koliki je to hendikep za čovjeka. A građani nisu u dovoljnoj mjeri upoznati sa značajem i funkcijom čula sluha, te otud i ležerniji i neobavezujući odnos prema sluhu.
ANALITIKA: Koliko na sluh utiče glasna muzika u kafićima?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Da li neka muzika izaziva zadovoljstvo ili ne krajnje je subjektivno pitanje. No, svrha jako intenzivnog zvuka u modernoj muzici je izazivanje vegetativnih reakcija. Taj intenzitet zvuka je iznad sigurnog nivoa, što može usloviti oštećenje sluha . Ne postoji tačna granica podnošljivosti i precizno određeno vrijeme kada će nekome stradati sluh. Sluh je različito osjetljiv kod svih ljudi tako da kod nekog do oštećenja dolazi rano i brzo, a kod drugog posle više godina.
ANALITIKA: Da li su slušalice problem za sluh, da li neadekvatno korišćenje može uzrokovati trajno oštećenje?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Oko 85% mladih između 15. i 24. godine koristi muzičke plejere svakodnevno, dok 20% njih ne vadi slušalice iz ušiju duže od pet sati. Istraživanja pokazuju i da se oko 25 % onih koji slušaju muziku preko slušalica izlažu opasnosti da trajno oštete sluh. Nije rijetkost da i drugi dobro mogu čuti šta neko sluša na svom plejeru. A ako to dobro čuju i drugi, to znači da onaj ko ima slušalice u ušima sigurno to sluša veoma glasno. Preporuka za što bezbjednije slušanje muzike sa slušalicama je korišćenje MP3 prejera jedan sat dnevno na 60% od maksimalne glasnoće.
ANALITIKA: Da li se povećao broj mladih koji imaju problema sa sluhom?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Mladi ljudi često nisu svjesni u kojoj mjeri se slušanjem glasne muzike može oštetiti sluh i to sa trajnim posljedicama Sve je više onih koji se zbog nagluvosti javljaju otorinolaringolozima. Da su ’’popustili’’ sa sluhom otkriju tek u ordinaciji, gdje ih dovodi zujanje i šuštanje u ušima, vrtoglavica i osjećaj neravnnoteže. Istraživanja su pokazala da se prvi znakovi slabog sluha pojavljuju u 6 % slučajeva između 15. i 19. godine, a u 9 % slučajeva od 20. do 24. godine.
ANALITIKA: Šta je nagli gubitak sluha / iznenadna / nagluvost i zbog čega nastaje?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Najčešći razlog naglo nastalog pada sluha je cerumenski čep. Nagomilana ušna mast je zatvorila ušni kanal te se zvuk otežano prenosi ka bubnoj opni. Ukoliko se pregledom ustanovi da je to uzrok oslabljenog sluha, onda se uvo ispere ili instrumentalno očisti.
Takođe, naglo nastala nagluvost može nastati i nakon izloženosti jakoj buci ili glasnoj muzici, nakon odlaska u streljanu ili lov. Ta vrsta nagluvosti naziva se akutna akustička trauma i ona može dovesti do prolaznog oštećenja sluha , ali kod nekih pacijenata i trajnog. Kod prolaznog oštecenja sluha slušne ćelije se metabolički oporave u naredna 24 časa i sluh se vraća u prethodno stanje, dok je kod trajnog oštećenja sluha došlo do ireverzibilnih promjena, slušne ćelije se ne mogu spontano oporaviiti.
Naglo nastala nagluvost može biti po jednoj teoriji posljedica virusne upale slušnog nerva. Oštećeni živac ne provodi impulse od uva do mozga, te pacijent ima osjećaj zapušenosti, oslabljenog sluha i zujanja u oboljelom uvu. Sluh se može i djelimično spontano oporaviti, ali su šanse za oporavak veće ukoliko pacijet primi odgovarajuću terapiju na vrijeme. A po drugoj teoriji , dolazi do infarkta unutrašnjeg uva odnosno pada sluha. Najčesće se dešava kod starijih pacijenata sa lošom perifernom cirkulacijom i dijabetesom.
Oboljeli se žale da ne čuju na jedno uvo i da su to primijetili pri buđenju, žale se na subjektivni osjećaj zvuka koji opisuju kao pištanje, zvrčanje, zujanje, a neki se žale i na jake vrtoglavice propraćene mučninom.
ANALITIKA: Kako da se prepoznaju rani znakovi?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Osobe sa oštećenim sluhom jednostavno rečeno čuju govor, ali ga ne razumiju. Osobe ne čuju dovoljno glasno razgovor preko telefona, loše čuju sagovornika u bučnoj okolini, teško prate razgovor u kojem učestvuje više osoba, čini im se da većina ljudi govori nerazgovjetno, traže od sagovornika da im ponovi rečenicu, teže razumiju govor djece i žena, pojačavaju glasnoću televizora više od ostalih ukućana, imaju zujanje u ušima, neki im se zvuci čine preglasnim.
ANALITIKA: Da li upala uva, ako se zanemari, može dovesti do gluvoće?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Infekcija srednjeg uha najčešći je uzrok bola u predjelu uha. Infekcija srednjeg uva veoma često prati prehladu, grip ili druge tipove respiratornih infekcija (infekcija disajnih puteva). Razlog je komunikacija srednjeg uha sa gornjim disajnim putevima preko uskog kanala Eustahijeve tube. Alergije, sinusne infekcije, otežana drenaža duž zadnjeg zida ždrijela, prehlade, uvećani krajnici ometaju prohodnost Eustahijeve tube. Nelečena upala srednjeg uha može izazvati niz ozbiljnih komplikacija kao što je mastoiditis (infekcija koštanog dijela zadnje strane lobanje iza uva), gubitak ili slabljenje sluha, perforacija bubne opne, meningitis, paraliza facijalnog nerva.
Upala srednjeg uva daje umereni gubitak sluha do 50 dB, a hronična i do 80 dB, što je već teška nagluvost. Pravovremeno obraćanje ljekaru i adekvatna i pravovremena terapija mogu spreciti nastanak trajnog oštećenja sluha.
ANALITIKA: Da li se izgubljeni ili oštećeni sluh može liječiti i vratiti na normalu?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: To zavisi od toga da li je oštećen sprovodni aparat srednjeg uva , koji doprema sluh do čula sluha ili je oštećeno samo čulo sluha u unutrašnjem uvu. Lakše je liječiti bolest koja je pogodila sprovodni aparat, odnosno konduktivnu nagluvost, jer je tada čulo sluha očuvano. U većini slučajeva liječenje ili operacija mogu pomoći, u zavisnosti od specifičnog uzroka problema. Međutim, kad je oštećeno samo čulo sluha, borba sa tom bolešću nije laka. Sluh se može popraviti pomoću slušnog aparata, a ako je sluh obostrano teško oštećen, ugrađuje se kohlearni implant.
ANALITIKA: Šta treba da preduzmemo da bi se adekvatno starali o svom sluhu?
MIĆEVIĆ-MANOJLOVIĆ: Strategije koje mogu spriječiti i ublažiti gubitak sluha i njegove posljedice su prevencija- zaštita od preglasnih zvukova u našoj okolini (izbjegavati izlaganje zvuku većem od 85 dB, ili ako morate pravite što češće „ tihe „ pauze, korišćenje zaštitnih sredstava za uši, izbjegavati stajanje pored zvučnika ili pojačivača zvuka, pridržavati se preporuka kada slušate muziku sa slušalicama), rano prepoznavanje , testiranje i pravovremeno liječenje.
