U novom izvještaju za Crnu Goru za 2022, Evropska komisija daje niz kritičkih ocjena na položaj žena u Crnoj Gori, navodeći da rodno zasnovano i porodično nasilje predstavlja ozbiljan i uporan kriminalni, društveni i problem javnog zdravlja.
Iz Centra za ženska prava saopštili su da novi Izvještaj ukazuje i na to kako je zabrinjavajući broj femicida i neefikasno procesuiranjeslučajeva nasilja nad ženama, probleme mizoginih javnih izjava, slučajeva rodno zasnovanog nasilja, nasilja nad djecom, govora mržnje i zločina počinjenih iz mržnje kojima su posebno izložene najranjivije grupe: RAE, OSI i LGBTIQ.
EK, kako dodaju, oštro poziva Crnu Goru da poboljša međuinstitucionalnu saradnju radi postizanja efikasnije zaštite od svih oblika diskriminacije, boljeg pristupa pravdi, punog uživanja procesnih prava i besplatne pravne pomoći žrtvama kršenja ljudskih prava i krivičnih djela, posebno djeci, ženama, pripadnicima manjina, uključujući Rome i Egipćane te osobe s invaliditetom, kaoi da osigura punu operativnu sposobnost Ustavnog suda i usklađeno tumačenje sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava te evropskih i međunarodnih standarda ljudskih prava u cijelom sudskom sistemu.
Izvještaj daje detaljan osvrt na oblasti u kojima su prepoznati problemi sa kojima se suočavaju žene u Crnoj Gori:
- Žene, posebno mlađe političarke, uvelikosu izložene rastućem govoru mržnje i verbalnom zlostavljanju dok preovlađujući patrijarhalni stavovi i nedostatak interesa političkih partija da se suoče sa ovim pitanjima predstavljaju realnu prepreku njihovom aktivnijem uključivanju u politiku
- Žene ostaju slabo zastupljene u političkim i ekonomskim procesima donošenja odluka
- Država nema dovoljno specijalizovanih servisa podrške za žene i djecu žrtve nasilja, niti su uspostavljeni krizni centri i jasni protokoli za postupanje sa žrtvama seksualnog nasilja i još uvijek nije usvojila novu strategiju za suzbijanje nasilja
- Žene su jedna od najranjivijih grupa na tržištu rada dok se i dalje ništa ne preduzima po pitanju efikasnog sprovođenja inspekcijskih kontrola i njihove bolje koordinacije. Rodni jaz u stopi zaposlenosti, rodni jaz u platama za isti rad, seksualno uznemiravanje na radnom mjestu, manjak pristupačne brige o djeci, neplaćeni rad i sistem poreskih olakšica, su pitanja koja imaju krajnje negativne posljedice na položaj žena u društvu. Nijedan pomak nije učinjen u pogledu zakonodavnih i drugih mjera usmjerenih na uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
- Žene se i dalje suočavaju sa poteškoćama u ostvarivanju prava na nasljeđe i imovinskog prava u brakorazvodnom postupku.
- Neodostaju rodno budžetiranje i rodna komponenta u obrazovnoj politici
Takođe, navodi se da većina preporuka iz prethodnog izvještaja ostaje na snazi, ukazuju iz CŽP.
