Akutno zapaljenje jetre prouzrokovano Hepatitis A virusom pripada grupi crijevnih zaraznih bolesti. Najčešće se radi o blagoj bolesti koja ne ostavlja posljedice niti hronično nosilaštvo virusa i ne treba dizati paniku, ali treba upozoriti stanovništvo, naglašava dr Zgradić.
Zato su iz Doma zdravlja o epidemiji obavijestili Institut za javno zdravlje, a dopise sa preporukama za veći stepen higijene ruku, toaleta, prostorija, poslali su svim većim kolektivima, školama, vrtićima, Opštini.
„Prije mjesec i po su počeli sporadični slučajevi, uglavnom, među odraslom populacijom. Naša osnovna briga je zdravlje građana i zato, s obzirom da su početkom septembra bile i restrikcije vode, iz bojazni da ne dođe do većeg širenja bolesti, moja obaveza kao preventivca i epidemiologa bila je da obavijestim sve kolektive koji imaju najosjetljiviju populaciju”, ističe dr Zgradić.
Iako je epidemiju proglasila 14. septembra, mediji nisu do sada zvanično obaviješteni o tome, što Zgradić donekle pravda time što su kasnili nalazi i potvrde slučajeva. Svakako smatra neophodnim informisati javnost da ne bi bilo panike i dezinformacija, te da bi se poboljšala higijena.
„Od polovine jula do danas je registrovano 15 slučajeva. Oni više nisu zarazni. Nakon tri nedjelje od pojave simptoma osobe više nijesu zarazne. Obradili smo sve kontakte i pratimo situaciju. Bitno je da najosjetljiviji, dječiji kolektivi to znaju i da obrate pažnju na higijenu, jer tu su djeca koja nemaju imunitet“, rekla je ona.
Posljednjih par godina se nije dešavalo da imamo ovoliki broj slučajeva u hercegnovskoj opštini, ali žutice ima i u drugim primorskim gradovima.
„Znam da se u Boki pojavila žutica, a zašto i kako, nemamo konkretnih potvrda.Ovoliki broj slučajeva u kratkom vremenu govori o jednom zajedničkom izvoru, koji je možda bio voda, možda hrana, na žalost, to ne možemo potvrditi šta je uzrok zaraze. Riječ je o odraslima, imali smo jedno oboljelo dijete, ali ono je kontakt svog oca. Petnaestak osoba je iz sve tri opštine Boke bilo hospitalizovano kroz infektivnu kliniku“.
Dr Zgradić ne može tačno da kaže koliko je sada zaraženo osoba Hepatitisom A, jer ta infekcija zavisi od puno faktora. To je prije svega bolest prljavih ruku.
„To je virus koji živi u kanalizaciji, u otpadnim vodama, a djeca su nam najugroženija, jer im je slabija higijena ruku. Na svu sreću ona imaju blagu kliničku sliku i budu asimptomatski slučajevi. Nemamo dokaz da je voda sa česme uzrok zaraze, jer bi u tom slučaju bilo mnogo više slučajeva. Ne mogu zato ni preporučiti da vodu treba prokuvavati, i dalje se rade ispitivanja i ako budemo imali potvrdu uzroka, objavićemo“, naglašava dr Zgradić.
Dodaje da su simptomi zaraze slični stomačnom virusu, što otežava dijagnostiku. Javlja se bol u stomaku, povraćanje, mučnina, temperatura, gubitak apetita. Neki malaksali pacijenti su se obraćali misleći da imaju koronu. Na kraju kada dobiju žutu boju kože shvate da imaju možda Hepatitis A, objašnjava ona.
„Ono što treba da znaju svi kada vide svijetlu stolicu, a tamnu mokraću, to je jedan od pravih znakova koji ukazuju na postojanje virusa. Onda se urade analize, vide se parametri jetre i dalje se ispituje krvna slika i dobije serološka potvrda. Osobe budu zarazne nedjelju do dvije prije početka simptoma, a tri nedjelje nakon početka simptoma je maksimum koji osoba može biti zarazna. Liječenje prolazi bez velikih posljedica. Ali kada je veliki broj oboljelih postoji mogućnost da se kod nekoga sve iskomplikuje“, pojasnila je.
Period inkubacije za Hepatitis A je jako dugačak, od dvije nedjelje do čak 50 dana. Osobe koje su bile u direktnom kontaktu, ili jeli hranu koja je ta osoba pripremala, a nije oprala ruke, imaju šansu u narednih 50 dana da se razbole. Zbog toga je Hepatitis A jako dosadan, jer on će „da kaplje i kaplje“. Ako nemamo svijest o tome u populaciji, kolektivima i institucijama zaduženim za čistoću grada i ne štitimo se, onda će virus da se širi, zaključuje dr Slađana Zgradić.
