U godinama slabog ekonomskog rasta i niske inflacije ECB je snižavao kamatne stope, nudio bankama povoljne kredite i kupovao obveznice kako bi podupro privrednu aktivnost i likvidnost u eurozoni.
Kamatnu stopu na depozite komercijalnih banaka spustili su na minus 0,5 posto, kako bi ih podstaknuli da novac plasiraju privredi i da podrže potrošnju.
U 2021. inflacija je snažno ojačala, podstaknuta naglim oporavkom aktivnosti od koronakrize, a u ovoj godini rast cijena dodatno je ubrzao zbog skoka cijena energenata pod uticajem ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji.
Da bi zauzdao inflaciju, ECB je podigao kamatne stope, uključujući i kamatnu stopu na depozite, koja sada iznosi 1,5 posto. To znači da komercijalnim bankama sada mora isplatiti ogromne kamate na njihovih približno pet biliona eura depozita koje im je sam pomogao nagomilati.
Probleme bi mogao izazvati i program kupovine obveznica koji je u krizi trebao rezultirati nižim kamatnim stopama, budući da su centralne banke od tržišta preuzele dio rizika podizanja kamatnih stopa.
“Taj rizik sada postaje stvarnost širom svijeta, budući da je niz šokova bez presedana doveo do rekordno visoke inflacije koju moramo suzbijati podizanjem kamatnih stopa, što pak rezultira višim troškovima kamata koje moramo plaćati (komercijalnim) bankama”, tumači ECB.
“U tom slučaju naša dobit pada, a mogli bismo čak zabilježiti i gubitke”, upozorili su.
U problemima su i neki njezini dioničari, poput njemačke, nizozemske i belgijske središnje banke, a to bi u konačnici moglo primorati neke od njih da zatraže pomoć od države, napominje Reuters.
Ironija je u tome što će u najtežem položaju biti centralne banke fiskalno najštedljivijih zemalja budući da drže veći udio bankovnih depozita, a obveznice koje su kupile u ime ECB-a nose manje ili nikakve prinose.
Nizozemska centralna banka otvoreno je priznala da će joj možda ustrebati državna dokapitalizacija, iako je ministarka finansija Sigrid Kaag kasnije istakla da ta opcija “još nije na stolu”.
Iz ECB-a, većinom u vlasništvu centralnih banaka 19 zemalja eurozone, poručili su da imaju i druge linije odbrane.
Povrh iscrpljivanja rezervi, ECB bi mogao iskoristiti i prihode koje centralne banke zemalja članica ostvaruju na operacijama monetarne politike, poput obveznica i zajmova.
I može odgoditi eventualni preostali gubitak tako da ga u bilansu knjiži kao potraživanje od buduće dobiti. Tu je mogućnost prošle sedmice spomenula i njemačka centralna banka Bundesbank.
Centralne banke generalno mogu funkcionisati čak i ako imaju gubitke koji iscrpljuju sav njihov kapital, kao što se posljednjih decenija događalo u mnogim zemljama, uključujući i Njemačku.
Ipak, doktrina ECB-a kaže da bi centralna monetarna vlast u eurozoni trebala biti dobro kapitalizovana kako bi sačuvala nezavisnost o vladama i kredibilitet borca protiv inflacije, naglašava Reuters.
