„Magarac je bio najveći saveznik u teškom životu na crnogorskom selu. Do prije tridesetak godina nije bilo kuće u krševitom dijelu države da nije imala magarca za različite potrebe. Danas su izgubili bitku sa mašinama i ljudi su napustili sela, pa je magarac kao životinja izgubio svoju ulogu i postao jedna od najugoroženijih životinjskih vrsta u državi”, kaže za Portal Analitika vlasnik farme Darko Saveljić.
U Crnoj Gori danas nema više od 150 jedinki te životinjske vrste. Od toga, četrdesetak magaraca nalazi se upravo na farmi u Martinićima.
Prije samo pet godina na Stočnoj pijaci u Podgorici jedan magarac mogao se kupiti za 25 eura.
"Kupovali su ih mahom lovci koji su magarećim mesom hranili pse. Danas se ne može kupiti ispod 200, 250 eura. U misiji zaštite magarca smo u potpunosti uspjeli“, kaže Saveljić.
On ističe da je mnogo zainteresovanih za osnivanje farmi, poput njegove.
Nekoliko farmi u Albaniji i Makedoniji osnovano je nakon posjeta našoj, tako da se ideja širi - precizirao je Saveljić.
On napominje da, osim želje da magarca zaštiti od izumiranja, farma u Martinićima ima edukativnu ulogu o pravima životinja.
„Pola godine od osnivanja farme napravio sam profil na Facebooku, počeo da pišem postove o događajima na farmi pa su ljudi počeli da dolaze. Tako se otvorila mogućnost novog programa– edukacije. Farmu je do sada posjetilo više od 70 hiljada ljudi, posljednjih godina sve više stranaca. Senzibilizacija ljudi na prava životinja, zaštita prirode i promocija održivog razvoja postao je novi fokus djelovanja“, pojasnio je Saveljić.
Vremenom je, kako navodi, farma postala i azil, magarce kupujemo da bismo ih spasili teškog rada, mučenja i gladi.
Farmu smo otvorili porodicama koje imaju djecu sa problemom autizma. Druženje sa magarcima pokazalo se uspješnim u većem broju slučajeva. S obzirom na to da farma poštuje prava životinja, jedino ko može da jaše naše magarce su djeca iz invalidskih kolica i ova terapija u nekim slučajevima može mnogo da pomogne”, kaže Saveljić.
"Minimalizam je naša vodilja"
“Ljudi koji dolaze prvi put, znajući za popularnost farme u zemlji i inostranstvu, očekuju ogromnu zgradurinu, komplekse hangara... Dočeka ih farmica napravljena od korišćenih ili recikliranih materijala, pa budu iznenađeni. Cilj nam je da od prirode ne uzimamo ništa, da pozitivno utičemo na životnu sredinu pa, između ostalog, osim recikliranja otpada, svaki gram magarećeg đubriva kompostiramo“, priča Saveljić.
Farma je za posjetioce otvorena isključivo nedjeljom, a ulaznica su šargarepa ili jabuka - za magarce.
"Farma je jedina destinacija u državi koja ima jestivu ulaznicu: kilogram šargarepa ili jabuka po osobi, što posjetioci daju magarcima. Posjete su ograničene isključivo za nedjelju od 10 do 13 sati. Ostalim danima, magarci nijesu na farmi, uživaju slobodno pasući livadama. Na kvalitetu magarećeg života na našoj farmi mnogi bi pozavidjeli“, kaže Saveljić.
Farma magaraca u Martinićima "kupila" je pažnju ne samo domaćih, već i velikog broja stranih medija. Razlozi su brojni– osnovana je farma, pa još magaraca, osnivač je profesionalni naučnik– ornitolog (stručnjak za ptice) koji radi na farmi...
“To i još mnogo toga bilo je interesantno novinarima. Posebno ako se uzme u obzir da u balkanskim medijima sve vrvi od politike i crne hronike… Ova priča je bila osvježenje, iskakala je iz uobičajenih. O farmi su pisali svi vodeći svjetski mediji, nekoliko hiljada elektronskih i štampanih medija prenijelo je priču o farmi”, kaže osnivač martinićke farme.
Farmu je prepoznao i globalno vodeći izdavač turističkih vodiča Lonely planet, koji je uvrstio u atrakcije Danilovgrada, opštine kojoj farma pripada. Farma se našla u još nekoliko svjetskih vodiča, štampanih i elektronskih, o njoj su objavljeni posebni prilozi na BBC, njemačkom Javnom servisu ARD, TV Arte...
„Milioni su gledali naše magarce na televizijskim ekranima. Naši magarci postali su svjetske zvijezde. Samo u 2019. godini posjetilo nas je više od tri hiljade njemačkih turista, zahvaljujući prilozima na njemačkim TV i dokumentarcu o Crnoj Gori na njemačkoj TV Sat1. Preporučio nas je prošle godine i Ryanair kao jednu od 11 atrakcija u Podgorici. Ova kompanija na dnevnom nivou vozi više od 400 hiljada putnika, sad možete da zamislite doseg“, kaže Saveljić.
Farma u decembru, već pet godina zaredom, organizuje Novogodišnji bal sa magarcima za djecu i odrasle.
“Na posljednjem je bilo oko četiri hiljade ljudi na farmi u jednom danu, od 10.30 do 14 sati. Uz koncert klasične muzike, proizvođači organske hrane u prilici su da izlože svoje proizvode, kuvano vino i uz sunčan dan, sudeći po komentarima medija i na socijalnim mrežama, ugođaj je nevjerovatan. Jednom godišnje, posljednji put u saradnji sa Ambasadom Njemačke u Crnoj Gori, organizovali smo Magaskop, bioskop na otvorenom na kome prikazujemo njemačke dokumentarce i starije snimke Crne Gore iz privatnih arhiva njemačkih turista. Reakcije su, takođe, izvrsne”, otkriva Saveljić.
Farma je aktivna na socijalnim mrežama, pa je na Facebooku prati više od 15 hiljada ljudi. Neki postovi su imali doseg veći od 350 hiljada ljudi, tako da je adresa farme medij za sebe.
Na farmi je u ljeto prošle godine otvoren i prvi Muzej magarca u regionu sa Centrom za posjetioce. U Muzeju su izložena sva oruđa za rad čija je pogonska snaga bio magarac - plugovi, kose, sadilice kukuruza, vadilice krompira...
„Imamo i jedan samar za nošenje granata iz Drugog svjetskog rata, jer su Italijani, koji su nas okupirali, a pošto Crna Gora tada nije imala putnu mrežu, dovezli i magarce u vojne svrhe. Mi to zovemo Muzej magarca, a magarci, da znaju da pričaju, nazvali bi ga Muzejom terora nad magarcima, jer nije bilo lako sve to tegliti“, kaže Darko.
U Centru za posjetioce, jedinim te vrste u regionu, na više jezika predstavljen je film o farmi i njenoj misiji. Izgradnju Centra finasirala je čuvena Rokfeler Fondacija iz Njujorka, oduševljena konceptom farme.
„Ostaje nam da dodamo policu sa prestižnim priznanjem Nacionalne turističke organizacije Wild Beauty Award za 'jedinstvenu turističku ponudu'. Ovo posebno iz razloga što smo, pored svega što smo uradili, napravili i dva luksuzno opremljena apartmana za turiste koji dolaze i rade na farmi. Da, da rade. Ostvarili smo crnogorski san - Crnogorce bije glas u regionu da smo lijeni, a stranci sad dolaze i uživaju na našoj farmi radeći. Oni čiste prostorije, trimaju magarce, kupe sijeno i rade sve što je potrebno tog dana da se odradi. Zauzvrat, dobijaju organsku hranu uzgojenu, ubranu i pripremljenu na farmi, što je za većinu stranaca prilično egzotično“, kaže Saveljić.
Naredni projekat je izgradnja solarne elektrane od 24 kW koju bi instalirali na krov hangara za sijeno.
“Sa skoro 2600 sunčanih sati imali bi solidnu proizvodnju. Uradili smo projektnu dokumentaciju, dobili neophodne dozvole, sad smo u fazi traženja donatora. Poizvodnjom struje kojom bi snadbijevali farmu ostvarili bi uštedu oko 20 t emisije CO2 godišnje. Viškom struje finansirali bi Park prirode Dolina rijeke Zete, u čijim smo granicama i čiji smo donatori. Muzemo i prodajemo najkvalitetnije i najskuplje mlijeko u državi. Litar košta 50 eura“, kaže Saveljić.
Ovo mlijeko ima višestruk učinak na zdravlje, prvenstveno kad su u pitanju bolesti disajnih puteva, kože i imuniteta.
„U narodu poznat kao 'magareći kašalj', u Crnoj Gori se liječio isključivo magarećim mlijekom. I medicina još nije uspjela da se sa ovim problemom izbori, kao što to čini svega nekoliko decilitara ovog napitka“, tvrdi Saveljić.
Pored toga što se kod njih može kupiti čisto magareće mlijeko, na farmi su u ponudi i proizvodi i kozmetika na bazi tog mlijeka.
„Kreme su prilično skupe ali, ko ih jednom kupi ostaje im vjeran, zbog učinka prirode na kožu sa 'Kleopatra efektom' - egipatska kraljica svoju ljepotu dugovala je kupanju u magarećem mlijeku”, naveo je Saveljić.
Polovinu proizvedenog mlijeka farma donira za oboljele od raka, kao i za djecu sa problemom šećerne bolesti. Kako bi ohrabrili ljude da dobrovoljno daruju krv, magareće mlijeko doniraju i dobrovoljnim davaocima.
Farma je i stalni donator društvima za zaštitu životinja. Takođe, besplatno na korišćenje, svima koji imaju dobre ideje, ustupaju i potpuno opremljenu salu Centra za posjetioce, kapaciteta 25 mjesta.
„Samo politika i religija nijesu dobrodošle“, poručuje Saveljić.
