On u razgovoru za portal Dnevno objašnjava da to najbolje pokazuju uporedni podaci iz 2019, kada je u prvih šest mjeseci ostvareno 30 odsto više noćenja nego u julu iste godine, da bi u 2023. to već bila razlika od 400 odsto u korist prvih šest mjeseci u odnosu na jul 2023.
Posmatrajući popunjenost osnovnih smještajnih kapaciteta i broj noćenja ostvarenim u istom turistička sezona se, kako kaže, može proglasiti veoma uspješnom
„Isto se ne može reći i za privatan smještaj koji ove godine nije ispunio očekivanja, kao ni aerodromi, posebno aerodrom u Tivtu koji gubitak tržišta Ukrajne, Rusije i Bjelorusije nije uspio da nadomjesti u smislu broja putnika koji je aerodrom opslužio“, kazao je Golubović.
Posmatrajući zvanične podatke, kako objašnjava, privatni smještaj jeste ostvario rekordne rezultate.
„Međutim, detaljnom analizom strukture gostiju u privatnom-individualnom smještaju jasno je uočljivo nesrazmjerno povećanje broja dolazaka i ostvarenih noćenja ruskih turista u prvoj polovini godine (Januar - Jun) u odnosu na period od 2017. do 2022. godine. Ni u godinama najbolje posjećenosti ruskih turista Crnoj Gori, ta brojka u prvoj polovini godine nije bila ni blizu brojci koja je ostvarena u ovoj godini. Primjera radi, 2017. i 2018. godine broj noćenja ruskih turista za prvih šest mjeseci je u zbiru bio manji negoli u julu tih istih godina. Godine 2019. se to blago mijenja i u prvih šest mjeseci je ostvareno 30% više noćenja negoli u julu te iste godine, da bi u 2023. to već bila razlika od 400 odsto u korist prvih šest mjeseci u odnosu na jul 2023“, naveo je Golubović.
On objašnjava i kako to da su „turisti“ iz Rusije ostvarili čak 1,8 miliona noćenja.
„Usljed nedostatka direktnih avio linija, nepostojanja tour operatora koji rade organizovan dolazak gostiju s ruskog tržišta i koji su vršili zakup privatnog smještaja u značajnoj mjeri, kao ni bilo kakvih marketinških aktivnosti koje smo kao država odradili da animiramo i dovedemo turiste s ovog tržišta, postavlja se pitanje kako i zbog čega imamo ovoliko uvećanje? Kako to da su u privatnom smještaju za prvih šest mjeseci "turisti" iz Rusije ostvarili 1,8 miliona noćenja, što je 50% ukupno ostvarenog broja noćenja u privatnom smještaju. Takođe, prosječan broj dana koji "turista" iz Rusije ostaje u privatnom smještaju 2023. godine je 17,1, dok je rekordne 2019. to bilo 9,9 dana. Poređenja radi, u kolektivnom smještaju je prosječno zadržavanje gostiju iz Rusije 3,3 dana, a po broju dolazaka i broju ostvarenih noćenja u kolektivnom smještaju turisti iz Rusije su tek na 12. mjestu dok su u privatnom smještaju ubjedljivo na prvom mjestu“, kazao je Golubović.
„Dobar dio stranaca koji žive ovdje ulazi u zvaničnu turističku statistiku“
Jedino logično objašnjenje, kako navodi, jeste to da su zapravo ljudi koji su usljed rata između Ukrajne i Rusije prešli da žive u našu zemlju, pritom se prijavljujući u turističkim info punktovima gdje plaćaju boravišnu taksu, ušli u statistiku koja se tiče turizma i broja ostvarenih dolazaka i noćenja turista u našoj zemlji.
„Interesantan je takođe i podatak da se, primjera radi, broj noćenja turskih turista u privatnom smještaju uvećao čak 350 odsto u odnosu na 2019. godinu“, naveo je Golubović.
Prema njegovim riječima, ekonomija zemlje je evidentno ojačala dolaskom državljana Rusije, Ukrajne i Turske da žive u Crnoj Gori, ali i da nije siguran da li prihode koji su ostvareni po tom osnovu možemo tretirati kao prihode ostvarene od turizma, kako se oni zvanično predstavljaju.
„Definitivno je to da je dobar dio ljudi, državljana ovih zemalja, ušao u zvaničnu turističku statistiku. To se jasno vidi iz analize strukture gostiju u privatnom smještaju kao i u enormno velikom skoku prihoda od turizma u prvih šest mjeseci u poređenju sa 2022. ali i 2019. godinom, a koji nema logično objašnjenje u praksi“, kazao je Golubović.
Iz Vlade Crne Gore nedavno su kazali da do kraja oktobra nema slobodnih mjesta u hotelima sa četiri ili pet zvjezdica. To potvrđuje i Golubović, navodeći da je postojeći buking za period postsezone, septembar i oktobar, u hotelima visoke kategorije na jako dobrom nivou i da će za njih postsezona biti odlična.
„Lično sam svjedok da je popunjenost, konkretno na teritoriji opštine Budva, u septembru mjesecu bila jako dobra. To se moglo vidjeti po broju šetača i po popunjenosti plaža. Privatni smještaj će i u budućnosti biti u problemu ukoliko se kao destinacija mnogo bolje saobraćajno ne povežemo sa emitivnim tržištima, naravno mislim na uspostavljanje novih avio-linija naša dva aerodroma s aerodromima širom Evrope. Jako dobar primjer odlične avio povezanosti je aerodrom u Tirani koji je ove godine za prvih šest mjeseci ostvario rast prometa putnika od preko 100 odsto“, naveo je Golubović.
„Još mnogo stvari treba realizovati da CG postane cjelogodišnja turistička destinacija“
Ističe da Crna Gora kao destinacija želi i apsolutno treba da ide ka tome da postane cjelogodišnja turistička destinacija, ali smatra da se to neće desiti u doglednoj budućnosti.
„Crna Gora kao destinacija želi i apsolutno treba da ide ka tome da postane cjelogodišnja turistička destinacija. Na tom trnovitom putu svakako je još mnogo stvari koje treba realizovati. Kako sada stvari stoje, lično ne vidim da će se to desiti u doglednoj budućnosti. Treba istaći da na turizam kao privrednu granu djeluju mnogi ekserni faktori, pandemija covid svjedok toga čega se svi sjećamo. Međutim, za kreiranje tzv. '365 turizma', kao destinacija koja za to ima potencijala, prije svega interno moramo da osposobimo svoje kapacitete i uložimo značajno veće napore da tokom cijele godine imamo interesovanje i dolaske inostranih turista u značajno većem broju nego što je to sada slučaj“, zaključio je Golubović.
