Kako se ističe u saopštenju koje su iz Fonda dostavili Portlu Analitika, odluke u oblasti zdravstvene politike u Crnoj Gori, koje donose Vlada, Ministarstvo zdravlja i Fond, do sada su podržavale težnju ka što boljoj i dostupnijom zdravstvenoj zaštiti stanovništva i njegovoj visokoj socijalnoj bezbjednosti.
- Takva orjentacija ima u praksi i neželjene efekte, kao što su povećani zahtjevi osiguranih lica do zdravstvenih usluga, sve veći standard i dostupnost, što dovodi do povećanja troškova. Stoga smo posljednjih godina suočeni sa rastućim troškovima zdravstvene zaštite, koji rastu brže od rasta BDP, što za ekonomsku i socijalnu politiku predstavlja složen problem.
Hrapović dodaje da je zdravstvena zaštita „složen i osjetljiv sistem gdje ne smije doći do smetnji u njegovom sprovođenju i obezbeđivanju bezbjednosti stanovništva“. On smatra da Vlada Crne Gore poštuje obaveze pred građanima, usklađujući vlastite mogućnosti sa potrebama zdravstvenog sistema.
- Stoga je zadatak države da kroz dalju reformu zdravstvenog sistema uspostavi modele plaćanja zdravstvene djelatnosti na sekundarnom i tercijalnom nivou, koji će dovesti do ograničavanja troškova i obezbijediti bolji kvalitet zdravstvene zaštite u okviru sredstava. Fond za zdravstveno osiguranje će i ubuduće biti na raspolaganju svim osiguranicima u ostvarivanju njihovih prava u oblasti zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja – zaključuje Hrapović.
Podsjećamo, prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava objavljenom prošle sedmice, građani u Crnoj Gori od institucija najviše povjerenja imaju prema zdravstvenom sistemu – čak 60 odsto. To predstavlja konstantan rast u odnosu na jul 2010, kada je zdravstvo bilo na trećem mjestu, a povjerenje građana u njegove institucije iznosilo 53,7 odsto, i godinu dana ranije kada je zdravstvo bilo na drugom mjestu, sa povjerenjem 59,8 odsto građana.
Foto: fzocg.me
