Euro bi mogao da bude uveden u Hrvatsku već od 1. januara 2023. godine, piše Jutarnji list.
Nakon konsultacija Komisije, Ekonomskog i Finansijskog komiteta, odlučeno je da srednji kurs kune za euro bude 7,53450 kuna.
U odnosu na taj kurs, a sve dok euro ne bude zvanična valuta, biće dopušten pad ili rast kursa kune od najviše 15 odsto. Drugim riječima, 7,53450 kuna za euro jeste središnji kurs za razmjenu sve dok kuna ne ostane samo dio hrvatske istorije, a to bi moglo biti najranije 1. januara 2023. godine, piše Jutarnji list.
Puštanje Hrvatske i Bugarske u mehanizam ERM-2, koji predstavlja svojevrsnu čekaonicu prije uvođenja eura, nije samo veliki korak za potencijalne buduće članice eurozone nego i za cijelu eurozonu, koja se još od finansijske krize 2008. rvala s cijelim nizom problema.
Budući da su već čitavu deceniju zemlje eurozone pod velikim pritiskom stagnacije, zbog čega je došlo do velikog zaokreta u politici ECB, povećanje broja zemalja koje koriste euro kao zajedničko sredstvo plaćanja znak je da bi on ipak mogao zadržati poziciju rezervne svjetske valute. Takav status ima još jedino dolar, navodi Jutarnji list.
Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura, odnosno pristupanje mehanizmu EMR 2 je podizanje šanse za privlačenje investicija, kao i značajno povoljnija cijena zaduživanja.
S obzirom na to da je sada jasno iscrtan horizont ulaska u evrozonu, Hrvatska narodna banka će morati da požuri s tehničkom pripremom za uvođenje eura kao valute plaćanja.
