Iako se Crna Gora, naizgled, zalaže za evropske vrijednosti, te se zakonskim normama pokušava poboljšati položaj žena i smanjiti rodna neravnopravnost, čini se da je običajno “pravo” u našoj zemlji ipak jače…
Tako je u Crnoj Gori, u 21. vijeku, ćerka i dalje “tuđa večera”, te nije rijetkost da se sestre odriču nasljedstva u korist braće. Zagovornici ovakvog običaja su i muškarci i žene, koje su nerijetko i glasnije pri osuđivanju onih koje odbiju da se odreknu nasljedstva.
Budući da ovakva društvena praksa smanjuje ekonomsku moć žena, one često bivaju finansijski zavisne od supruga, što im dodatno otežava ionako nezavidan položaj.
“Patrijarhalne vrijednosti se kriju iza toga što se u Crnoj Gori veliki broj žena odriče prava na nasljedstvo u korist muških članova svoje porodice, uprkos tome što su ova prava garantovana zakonom”, smarta ekspertkinja za rodne politike iz Instituta za pravne studije Mirjana Ivanović.
U razgovoru za Portal Analitika, ona je ukazala na niz faktora koji doprinose jačanju retrogradnih društvenih običaja, među kojima su obrazovanje najmlađih, nestabilna ekonomska situacija u zemlji, ali i poruke u medijima…
Ono što je vjekovima građeno, ne ruši se preko noći
Naša sagovornica ocjenjuje da je običaje koji su duboko ukorijenjeni u tradiciji i dodatno podstaknuti snažnim negativnim emocijama, teško promijeniti, uprkos činjenici da zakoni postoje.
“U situaciji u kojoj se govori o slobodnoj volji da neko pravo iskoristite, dakle nemate obavezu, ne možete očekivati da će se svijest tek tako promijeniti. Ono što je vjekovima građeno, ne ruši se preko noći, jednom zakonskom normom”, ističe Ivanović.
Kako dodaje, odricanje od nasljedstva dovodi do jako niskog procenta žena koje su vlasnice nekretnina, a to smanjuje njihovu ekonomsku moć.
“Osim otežavanja pokretanja biznisa i sopstvenog ekonomskog osnaživanja, odricanje od nasljedstva dovodi i do neravnopravnosti u braku, što može opterećivati dalje porodične odnose”, ukazuje naša sagovornica.
U Crnoj Gori muškarci imaju prednost
Kako ističe, društveni napredak je usko skopčan sa ekonomskim, tako da dok god su egzistencijalna pitanja na vrhu naše agende, ne možemo govoriti o napretku i razvoju u širem smislu.
“Talas emancipacije žena ali i ukupnog razvoja društva prekinut je ratnim dešavanjima i tranzicijom. Porast nacionalizma, povratak retrogardnim idejama pobijeđenim u Drugom svjetskom ratu, doveli su do toga da, prema brojnim istraživanjima, današnja omladina bude radikalnija od svojih roditelja”, poručuje Ivanović.
Ukazuje i da kada je riječ o položaju žena u našoj zemlji, najbolje govori rečenica izvidea koji je uradio UNDP: “Žena rođena u Crnoj Gori živjeće 80 godina ako se rodi, jer u Crnoj Gori muškarci imaju prednost” - zbog prisutnih selektivnih abortusa po osnovu pola.
“Dodatno, procjene su da će za zatvaranje jaza između žena i muškaraca u politici trebati skoro jedan vijek, dok će za postizanje ravnopravnosti u ekonomskoj sferi, ako se nastavi ovim tempom, trebati 257 godina”, naglašava Ivanović.
Obrazovanje se mora reformisati
Naša sagovornica ukazuje i da kad pogledamo bajke, sa kojima dolazimo vrlo rano u kontakt, vidjećemo da su najnegativniji likovi gotovo uvijek žene – zle maćehe i ljubomorne sestre.
“Takođe, tamo ćete naći brojne druge primjere sterotipa kojima se učimo od malena – da je glavna vrlina žene njena ljepota, da joj je glavni zadatak da sređuje kuću i brine o djeci i da je najvažnija stvar da nađe bogatog princa”, ukazuje Ivanović za Portal Analitika.
Ona dodaje da se obrazovanje mora reformisati i obezbijediti da se najmlađi ne uče rodnim stereotipima i patrijarhalnim obrascima koje žene stavljaju u neravnopravan položaj sa muškarcima.
“Nova Nacionalna strategija rodne ravnopravnosti vrlo pažljivo razrađuje ovaj segment, kao i oblast kulture koja takođe može dati značajan doprinos”, ističe Ivanović.
Sin imovinu nasljeđuje, a ćerka “uzima”
Ona smatra da mediji, kao jako uticajan faktor, imaju izuzetno značajnu ulogu, pa odabir tema, ali i način na koji se o njima izvještava mora biti rodno senzitivan.
“Ovdje ne mislim samo na rodno osjetljiv jezik, već i na iznošenje i prenošenje stavova, audio vizuelne elemente, koji često šalju sublimirane poruke. Sjetićete se da su u Crnoj Gori sestre koje nijesu imale brata nazivane “bezbratnicama” i da se to smatralo velikom nesrećom. Takođe, kažemo “ona se udala” a “on je nju oženio” čime šaljemo poruku o podređenosti žena. Kada je riječ o nasljeđivanju imovine, često ćete čuti da je on naslijedio ili dobio, a da je ona uzela ukoliko se odlučila da prihvati nasljedstvo. Iako nije uzela jer je po zakonu njeno i koliko i njegovo. Sijaset je primjera kada kroz ono što govorite šaljete poruke i podstičete rodnu neravnopravnost”, navodi Ivannović.
Odgovoran svaki pojedinac, a najviše država
Kako bismo se otrgli od patrijarhalnih vrijednosti i običaja koji uzdižu žrtvovanje i obespravljivanje žena u korist muškaraca, prema riječima naše sagovornice, mora postojati sveobuhvatno, kontinuirano i uporno djelovanje na više polja i kroz više oblasti kako bi se prije svega mijenjala svijest, potom povećala informisanost, a na kraju mijenjala i ponašanja po pitanju rodne ravnopravnosti.
“Jedan dio tih napora dovešće i do promjena po pitanju prihvatanja nasljedstva i ekonomskog osnaživanja žena”, ističe Ivanović.
Iako je država najodgovornija, odgovornost je, kako poručuje, na svim akterima društva, ali i na pojedincima koji moraju biti spremni da se mijenaju.
“Prvo podizanje svijesti, a potom edukacija da bismo mogli da dođemo do promjene ponašanja”, poručuje Ivanović.
