Iz časa u čas: Putin dekretom zabranio prodaju nafte zemljama koje su uvele ograničenje cijene

Rusija više ne planira da pokreće zajedničke projekte sa Evropskom unijom, s obzirom da Zapad vodi hibridni rat protiv Moskve, izjavio je danas ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov u intervjuu agenciji Tass.

Opširnije OVDJE. 

Najmanje jedan muškarac je ubijen, a pet osoba je povrijeđeno nakon ruskog granatiranja u južnom ukrajinskom gradu Oleški, na istočnoj obali rijeke Dnjepar, preko puta Hersona, objavio je gradonačelnik tog grada.

Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, rekao je da devet miliona ljudi nema struju od večeras u toj ratom pogođenoj zemlji.

Opširnije OVDJE. 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u poruci sunarodnicima na društvenoj mreži Telegram poručio: „U ovoj borbi, imamo jedno moćno i efikasno oružje. Čekić i mač našeg duha i svijesti. Hrabrost i odvažnost hrabrost. Vrline koje nas podstiču na činjenje dobrih djela i pobjeđivanje zla.”

„Glavni čin hrabrosti su istrajnost i dovođenje posla do kraja uprkos svemu. Istina nam osvjetljava put. Znamo to. Mi ga štitimo. Naša istina je borba za slobodu. Sloboda ima visoku cijenu, ali ropstvo košta još više“, dodao je.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret kojim se od 1. februara na period od pet mjeseci zabranjuje prodaja nafte zemljama koje su se dogovorile da uvedu ograničenje na njenu cijenu.

Članice Grupe G7, Evropske unije, kao i Australija, dogovorile su se da 5. decembra uvedu ograničenje na cijenu ruske sirove nafte od 60 dolara po barelu, u odgovoru na rusku invaziju na Ukrajinu.

U dekretu Kremlja stoji: „[Odluka] stupa na snagu 1. februara 2023. i primjenjivaće se do 1. jula 2023“.

Izvoz sirove nafte zemljama koje su uvele ograničenje biće zabranjen od 1. februara, a ruska vlada treba odlučiti kada će stupiti na snagu i odluka na zabrani prodaje njenih naftnih proizvoda.

Ugledni američki medij Njujork Tajms objavio je analizu o misteriji ko je izveo diverziju na gasovodu Sjeverni tok.

Opširnije OVDJE. 

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je potvrdio da su Sjedinjene Države pokrenule poseban plan za stavljanje u pogon raketnog sistema Patriot u Ukrajini za "manje od šest mjeseci". 

Uobičajena obuka za korištenje sistema traje do godinu dana, ali čini se da će Ukrajina biti spremna za upotrebu Patriota mnogo ranije. 

Kuleba tvrdi da je američka vlada razvila program za ukrajinske jedinice kako bi završili obuku brže nego inače "bez ikakve štete po kvalitet upotrebe ovog oružja na bojnom polju".

Iako ukrajinski zvaničnik nije spomenuo određeni vremenski okvir, rekao je samo da bi to bilo "mnogo manje od šest mjeseci". Dodao je da će se obuka odvijati izvan Ukrajine. 

Šef regionalne vojne uprave Lugansk Serhij Hajdaj je danas izjavio da se i dalje vode teške borbe oko ukrajinskog grada Kremine, sjeverozapadno od Lisičanska. 

"Ruske okupacione trupe uspjele su da izgrade vrlo moćnu odbranu u nešto više od mjesec. Dovoze tamo veliku količinu rezervi i opreme. Stalno obnavljaju svoje snage", rekao je Hajdaj.

Naglasio je da su ruske snage pretrpjele velike gubitke, "ali da i dalje dovode novo (ljudstvo), jer shvataju da ako izgube Kreminu, u načelu, cijela linija odbrane će se raspasti".

Vladimir Putin se sastao sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom dva puta u posljednja 24 sata kako bi „finalizovali mnoga pitanja“, javila je bjeloruska državna novinska agencija Belta.

Sastanci su održani u Sankt Peterburgu, jutros tokom doručka u Ruskom muzeju, kao i na neformalnom samitu Zajednice nezavisnih država (ZND) juče uveče, prenosi agencija.

"Juče smo razgovarali o mnogim temama ne samo uz čaj, već i kasno uveče kada smo se vraćali kući. Nekada su potrebne godine da neke zemlje razgovaraju o toliko stvari za tako kratko vrijeme. U međuvremenu, uveče smo stavili mnoge tačke, nastavljajući naš dijalog iz Minska, jer se uglavnom radilo o ekonomiji“, rekao je Lukašenko.

Putin je jutros pozvao Lukašenka na doručak kako bi razgovarali o "bilateralnim odnosima" i drugim važnim pitanjima, prenijela je Belta.

„Iako smo stalno u kontaktu, s vremena na vrijeme se javljaju neki problemi i moramo da se nosimo sa njima i donosimo neophodne odluke kako bismo ih efikasnije rješavali“, rekao je Putin.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj ocijenio je danas da su sankcije protiv Rusije uspješne i zajedno sa političkom, finansijskom i podrškom Ukrajini donose efekte i Rusiji otežavaju da finansira rat dok ruska privreda gubi sposobnost modernizacije.

„Cilj sankcija jeste da se Putinu smanje mogućnosti da finansira rat. I pogledajmo, Putin nije bio u stanju da nastavi početnu ofanzivu velikih razmjera u Ukrajini i sada je gurnut na istok. Ali, sankcije nijesu magični odgovor i same po sebi neće zaustaviti rat. Sankcije su samo jedno od orudja koje koristimo“, kazao je Borelj u intervjuu poljskoj državnoj agenciji PAP.

Visoki evropski zvaničnik naveo je da OECD predviđa da će umjesto rasta u ruskoj privredi biti zabilježen pad od 5,6 odsto, da preko 1.000 međunarodnih kompanija koje predstavljaju 40 odsto ruskog BDP-a dobrovoljno ograničava svoje poslovanje a za te kompanije u Rusiji je vezano pet miliona radnih mjesta.

„EU je smanjila uvoz ruske nafte za 90 odsto, smanjili smo uvoz ruskog gasa na rekordni minimum. I ne zaboravimo, nije samo EU uvela sankcije. Tu je 40 zemalja koje su uvele sankcije a one predstavljaju 50 odsto globalnog BDP-a“, rekao je Borelj.

Šef evropske diplomatije ponovio je da će EU pružati pomoć Ukrajini dok god joj je to potrebno, posebno sa finsiranjem dela osnovnih potreba za stanovništvo, budući da prema procjenama izradjenim u saradnji sa Međunarodnim monetarnim fondom Ukrajini u budžetu nedostaju mjesečno tri do četiri milijarde eura.

Ukrajina želi da se u naredna dva mjeseca održi mirovni samit čiji bi posrednik bio generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš, kazao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba.

"Ukrajina želi da učestvuje u samitu o završetku rata, ali ne očekuje da će Rusija učestvovati u njemu", kazao je Kuleba u intervjuu za agenciju Asošijeted pres.

Kuleba je izjavio da prije direktnih razgovora Ukrajine sa Moskvom, Rusija mora da se suoči sa tribunalom za ratne zločine.

Tokom posljednjih 48 sati borbe u Ukrajini ostale su usredotočene na područje Bahmuta u regiji Donjecka i blizu Svatova u Lugansku, prema najnovijem izvještaju britanskog ministarstva obrane.

"Rusija nastavlja s čestim napadima malih razmjera na ovim područjima, iako nijesu zauzeli puno teritorija", tvrdi se u izvještaju.

“Na sjeveru, elementi ruske 1. gardijske tenkovske armije vjerovatno su bili među ruskim snagama nedavno raspoređenim u Bjelorusiji. Ova je formacija vjerovatno provodila obuku prije svog raspoređivanja i malo je vjerovatno da će imati potpore potrebne da bude spremna za borbu.”

Ruski državljani Pavel Antov i Vladimir Bidenov umrli su u neobičnim okolnostima u hotelu u Odishi u Indiji. Njih dvoje su bili suputnici i umrli su u razmaku od dva dana.

Antov, 65, bio je zastupnik i nedavno je kritikovao ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, ali je to ubrzo povukao. Preminuo je nakon pada s trećeg sprata svog hotela.

Predlozi Moskve za rješavanje problema u Ukrajini dobro su poznati Kijevu, a Ukrajina će ih ili ispuniti za svoje dobro ili će o tome odlučiti ruska vojska, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov za agenciju Tass.

“Naši predlozi za demilitarizaciju i denacifikaciju teritorija pod kontrolom režima, uklanjanje prijetnji sigurnosti Rusije koje od tamo dolaze, uključujući naše nove teritorije, dobro su poznati neprijatelju. Smisao je jednostavan. Ispunite ih za svoje dobro. Inače će o pitanju odlučiti ruska vojska”, citirala je državna novinska agencija Lavrova u ponedjeljak veče.

Četiri ukrajinska vojnika poginula su tokom posebne izviđačke misije u blizini ruske oblasti Brjansk, koja se nalazi na sjevernoj granici Ukrajine. Ruske sigurnosne službe ili FSB prvo su izvijestile o smrtnim slučajevima, ali ih je ukrajinski vojnik Yevhen Karas kasnije potvrdio na Telegramu.

Četvorica vojnika identifikovana su kao Yuriy Horovets, 34, Maksym Mykhaylov, 32, Taras Karpyuk, 38, i Bohdan Lyahov, 19. Karas smatra da su vojnici na temelju fotografija koje je FSB objavio nakon njihove smrti, ubijeni od mina.

„Tamo je situacija teška, bolna. Okupatori troše sve resurse koji su im na raspolaganju – značajne resurse – da istisnu bar neki napredak“, rekao je on u obraćanju 26. decembra.

Prema posljednjim podacima, 64 osobe su povrijeđene, od kojih je 18 u kritičnom stanju, a 11 je poginulo, rekao je u Telegramu 27. decembra guverner Hersonske oblasti Jaroslav Januševič.

Zamjenica ministra odbrane Hana Maljar je takođe rekla da je grad Bahmut u Donjeckoj oblasti ukrajinska „istočna tvrđava“, gdje je Rusija koncentrisala najviše vojne opreme i naoružanja.

Rusi su počeli da nasilno integrišu vjerske centre u djelovima Ukrajine pod ruskom okupacijom u crkve i džamije pod kontrolom Kremlja, saopštio je Nacionalni centar otpora ukrajinske vojske.

Ruske trupe su prošle nedjelje napale region Zaporožja 590 puta, uključujući 51 put tokom proteklog dana.

Načelnik regionalne vojne uprave ZaporožjaOleksandr Starukrekao je tokom brifinga u Medija centru u Ukrajini: „Prošle nedjelje je region Zaporožja bio pod neprijateljskom vatrom 590 puta, uključujući 51 put tokom proteklog dana. Uništeno je oko 150 objekata, uključujući školu i objekte energetske infrastrukture. Neki objekti su već restaurirani, dok će drugima trebati više vremena za restauraciju”.