Dok uživate u omiljenoj TV seriji vaš mozak se "prerađuje" i neke druge informacije osim uobičajenih iz vašeg svakodnevnog života
Sive moždane ćelije nije teško održavati u treningu. Da biste u tome uspjeli dovoljno je da napravite male promjene u stilu života čime ćete podstaći mozak da vas služi do pozne starosti.
TV i igrice: Kompleksne radnje u nekim TV sadržajima, pa čak i neke video igrice podstiču razvoj mozga. On je, kako objašnjavaju stručnjaci, u tim situacijama suočen sa sadržajima van stvarnog života, te im se prilagođava. Steven Johnson u svojoj knjizi „Sve loše što može da bude i dobro: Kako nas popularna kultura čini pametnijima“ tvrdi u svojoj nekonvencionalnoj teoriji da ne treba da osjećate grižu savjesti što povremeno gledate omiljenu seriju iako ona spada u domen „lake zabave“.
Doručak: Harvardski naučnici su dokazali da djeca koja doručkuju imaju bolje rezultate u školi. Važno je i kojim namirnicama ćete započeti dan – najkvalitetniji je doručak bogat vlaknima.
Doživotno učenje: Mentalna aktivnost će poboljšati stanje vašeg mozga. Učite, radite, idite na kurseve cijelog života. Tako ćete napraviti „intelektualne rezerve“. Prema istraživanjima, osobe koje su manje obrazovane imaju veće šanse da obole od Ajchajmerove bolesti. Učenje stranih jezika je jedan od najboljih načina da pospješite rad mozga.
San: San ima ključnu ulogu u kreiranju memorije mozga. Pojedini djelovi su veoma aktivni dok spavamo, oni su zaduženi da brišu događaje, negativna sjećanja.
– Bez sna ne bismo imali dovoljno mjesta za informacije, odnosno događaje koje preživljavamo. Nova saznanja bi se stalno brisala, ne bismo bili svjesni. Ako niste u prilici da kvalitetno spavate noću, odrijemajte kad god možete. Sat i po vremena popodnevne dremke pomaže da bolje zapamtite nova saznanja, oprezniji ste i bolje razmišljate – objašnjava neurolog Max Wiznitzer.
Održavajte tijelo: Redovno vježbanje pozitivno utiče na mozak. Stimuliše formiranje novih neurona. Istraživanje Univerziteta u Ilinoisu otkrilo je da se demencija kod ljudi poslije 65. godine može odložiti ako vježbate 15 minuta tri puta nedeljno. Vježbanje takođe oslobađa hormon endorfin koji umanjuje stres, anksioznost, olakšava rad mozga.
Stalne promjene: Mislite da ste stari da biste krenuli na časove klavira? Greška. Osobe koje sviraju neki muzički instrument imaju manje šanse da boluju od demencije. Budite radoznali, čitajte knjige - imaćete kvalitetan mozak. Za hobi nikada nije kasno, a to vam može značajno poboljšati kvalitet života.
Prijatelji : Ako imate dobar odnos sa prijateljima, komšijama, uključeni ste u humanitarni rad, imate 50 odsto manje šanse da vas izda mozak. Čak i 10 minuta neobaveznog razgovora sa nekim može drastično poboljšati memoriju.
Relaksacija: Stres bukvalno uništava mozak: ako ste hronično pod stresom mozak vam se smanjuje i gubite neurone. Kada ste napeti, osim što lučite hormon kortisol, akutni stres aktivira molekule koji se zovu kortikotropin, oslobađa hormone koji remete memoriju u mozgu. Najbolji način da smanjite uticaj stresa su časovi joge.
Osmjeh je obavezan: Smijeh je, zaista, kvalitetan lijek. Oslobađate hormone i hemikalije koje vas štite od depresije, što direktno utiče na imunitet i rad moždanih ćelija. Takođe, pozitivno utiče na krvni pritisak. Naučnici sa univerziteta u Marilandu su otkrili da smijeh od srca, kada vam se i stomak trese, formira tkiva koja prave obloge oko krvnih sudova. Rezultat je povećani protok krvi u mozak, što pomaže boljem funkcionisanju.
( Blic)
