U izdanju Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Crnogorskoga PEN centra iz štampe je izašla monografija Aleksandra Radomana „Usmena književnost Boke Kotorske do 1833. godine“.
Riječ je o književnoistorijskoj monografiji koja prezentira rezultate istraživanja 18 dosad nedovoljno proučenih pretežno usmenoknjiževnih zbornika, danas pohranjenih u arhivima u Crnoj Gori i Republici Hrvatskoj, nastalih u Boki Kotorskoj u periodu između 1696. i 1833. godine.
Najstariji od njih, onaj Nikole Burovića, nastao je devet decenija prije rođenja Vuka Stefanovića Karadžića, čiji je rad na prikupljanju južnoslovenske usmene književnosti doprinio popularizaciji toga fenomena, i makar 20 godina prije no je neđe u śevernijim južnoslovenskim krajevima nastao Erlangenski rukopis, dok su najmlađi rukopisi iz toga korpusa, dvije male pjesmarice Krsta Balovića, nastali 1833.godine, samo godinu dana prije no je Karadžić pośetio Perast i u njemu zabilježio oveći broj pjesama, od kojih je jednu rukovijet izdvojio u posebnu grupu u okviru svojega izdanja „ženskih pjesama“, imenujući je „peraškim počašnicama“.
Usmenoknjiževne forme koje se nalaze u zbornicima su bugarštice, deseteračke epske pjesme, balade, lirske osmeračke pjesme, počašnice i dr. Među tim pjesmama ima kako onih koje se u raznim varijantama javljaju na širem prostoru, na hrvatskom i crnogorskom primorju i zaleđu, ali i lokalnih pjesama, koje se izvan Perasta ne mogu naći.
„Kompozicija knjige Aleksandra Radomana u skladu je s logikom filološkog istraživačkog rada koji najprije pretpostavlja utvrđivanje istraživačkog korpusa, zatim sintetiziranje prethodnih istraživačkih rezultata, a tek onda i rekonstrukciju političko-društveno-kulturnog konteksta da bi se potom pristupilo središnjoj zadaći: poetološkoj analizi građe, koja uključuje njezinu klasifikaciju te deskripciju i interpretaciju formalnih i tematoloških aspekata. U cjelini gledano knjiga Aleksandra Radomana Usmena književnost Boke Kotorske do 1833. godine informativna je, akribična i znanstveno pouzdana filološka monografija o jednom od najvrjednijih predmodernih korpusa južnoslavenskog usmenog pjesništva“, zapisao je u recenziji knjige Davor Dukić s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
Uz njega, recenzenti su još Novak Kilibarda i Jakov Sabljić, dok je urednik izdanja Adnan Čirgić.
