On je dodao da crnogorska javnost očekuje da proces pridruživanja EU počiva na četiri osnovna principa - transparentnost, inkluzivnost, stručnost i profesionalnost i efikasnost.
- Veoma ohrabruju najave koji smo dobili od ministra vanjskih poslova i evropskih integracija, Milana Roćena, državnog sekretara za evropske integracije, Slavice Milačić, i Pejovića o tome da će ovi principi biti poštovani i da će proces biti otvoren za sve segmente društva - kaže Koprivica.
On je naglasio da postoje tri ključna pitanja u vezi sa otpočinjanjem pregovaračkog procesa sa EU.
- Čuli smo da će u narednih petnaestak dana biti formirane pregovaračke strukture, ali ono što nijesmo čuli, a što je veoma važno, jeste da li će informacije o kompoziciji i nadležnostima datih struktura, prije usvajanja na Vladi, biti dostupne široj javnosti koja bi o tome mogla dati svoje mišljenje. CDT će, od glavnog pregovarača Pejovića, na sastanku koji je zakazan za 25. januar, zatražiti da kompletna pregovaračka struktura, neposredno prije usvajanja, bude na nekoj vrsti javne rasprave - rekao je Koprivica.
U toj NVO se, kako je naveo, nadaju da će predstavnici Vlade imati razumjevanja za taj zahtjev. Samim tim, dodaje, biće poznato i "kome je odgovoran glavni pregovarač, ko donosi političke, a ko tehničke odluke, koji su kanali za protok informacija, kako će te informacije biti dostupne javnosti, kao i sva druga značajna pitanja".
Koprivica je kazao da se sljedeće ključno pitanje odnosi na ulogu Skupštine Crne Gore u procesu pridruživanja EU. Po njemu, javnost nije upoznata da li je Skupština uradila sve što je trebalok, kako bi se izjasnila o tome koju ulogu u tom procesu želi. On je dodao da Kolegijum predsjednika Skupštine još nije, kako je to bilo predviđeno Akcionim planom, donio odluku o tome.
- Ovo odsustvo inicijative može biti jako problematično, kada se definitivno odrede pregovaračke strukture. Jer ako parlamentarci ne budu zadovoljni značajem Skupštine u tom procesu, najveću odgovornost za to će snositi oni sami. Parlament se mora izjasniti kakvu ulogu želi da ima u pregovorima, i usvojiti dokument kojim će formalizovati svoj stav, ali i odnos sa Vladom u pogledu nadležnosti u tom procesu - pojasnio je.
Prema njegovim riječima, takvi dokumenti su usvojeni u Sloveniji i Hrvatskoj, i pokazali su se kao veoma korisni, kako za jačanje uloge parlamenata, tako i za regulisanje odnosa među tim institucijama.
Koprivica je naglasio da je za CDT izuzetno važna i uloga civilnog društva u procesu pregovora, napomenuvši da je civilno društvo širok pojam, koji pored NVO-a obuhvata i sindikate, fakultete, razne forume i komore.
- Smatramo da bi civilno društvo svakako trebalo da ima svoje mjesto u pregovaračkom timu i radnim grupama, u okviru kojih se formulišu prvi nacrti pregovaračkih pozicija - precizirao je on.
Koprivica smatra da bi trebalo razmisliti i o tome da određenu ulogu u procesu pregovora dobiju i prestavnici sindikalnih organizacija u Crnoj Gori. On je izrazio nadu da će i radne grupe biti otvorene za predstavnike civilnog sektora, kao i za sve pojedince koji će svojim znanjem i sposobnostima moći doprinijeti tom procesu.
- Važno je da to budu stručnjaci sa bogatim biografijama i kredibilne ličnosti. U malim društvima, kao što je naše, svaki čovjek je dragocjen - zaključio je Koprivica.
