"Situacija sa koronavirusom u Crnoj Gori danas je, u poređenju sa stanjem od ranije, zadovoljavajuća. Broj oboljelih je sa trocifrenog pao na dvocifreni, dok je broj pacijenata koji zahtijevaju bolničko liječenje sa nekadašnjih, u prosjeku 150, pao na oko 15 pacijenata". To je u emisiji “Tema” na TV E saopštio načelnik Pulmologije u Kliničkom centru dr Vladimir Jovanović.
“Kod najvećeg broja naših pacijenata došlo je do potpunog oporavka. Kovid prođe kroz organizam i on se izbori sa virusom. Kod manjeg procenta, možda nekih pet odsto, ostanu simptomi ili posljedice kod nekih organa. Međutim, svaki organ ima svoju funkcionalnu rezervu, da nadoknadi nedostatak koji je nastao oštećenjem koronavirusom”, objasnio je dr Jovanović govoreći o procesu izlječenja.
Vladimir Jovanović
Vraćajući se u trenutak kada je izbila pandemija, dr Jovanović kaže da je početak bio velika nepoznanica, a da je takva multisistemska bolest zahtijevala cijeli tim ljekara. U tom smislu, dodao je, veoma je bila značajna podrška psihijatara i anesteziologa, u smirivanju pacijenata.
Ne misli da se građani moraju biti u strahu, ali kako kaže, dolazi zima, postoji određeni faktor rizika za brže i lakše širenje infekcije, te apeluje na veći stepen obazrivosti.
Međutim, da je strah prisutan i dalje, te da budi anksiozna i depresivna raspoloženja kod ljudi, smatra psihijatar KCCG Aleksandar Popović. Anksioznost je, tvrdi, u velikoj mjeri posljedica pandemije.
“Podaci koje je iznijela Svjetska zdravstvena organizacija, na Međunarodni dan mentalnog zdravlja, govore o tome da su posljedice po mentalno zdravlje velike i da su poremećaji nakon pandemije u porastu od 25 procenata. Mladi su najviše ugroženi, naročito u periodu kada je bio lock down, kada su bile zatvorene škole, djeca gube neki vid socijalizacije i ono što se zove sigurna mreža, da problemi budu prepoznati od strane vršnjaka, nastavnika i svih kontakata u školi. Dok problem suicida nije nešto što je sad tema, ona je bila važna i prije pet i prije 10 godina”, rekao je Popović.
Aleksandar Popović
Kao jedan od razloga za negativan uticaj na mentalno zdravlje, Popović navodi i to što kovid traje mnogo duže od drugih stanja. Posljedice koje prepoznaje psihijatrija su, između ostalog, anksiozno depresivni poremećaji i suicidalno ponašanje i razmišljanje.
“Neka istraživanja su pokazala da je anksioznost porasla za 35 odsto, a depresija 25 odsto u odnosu na period prije pandemije. Primijetilo se da dolazi i do razvoja opsesivno-kompulsivnog poremećaja, ali mnogo rjeđe. Kovid je u svakom slučaju uticao na razvoj mentalnih poremećaja”, kazao je on.
Kada je riječ o problemima mentalnog zdravlja, psihijatri i psiholozi su, napominje Popović, spremni za izazove.
“Nemamo statistiku, ali broj je povećan, naročito mladih ljudi koji se javljaju na preglede. Tokom pandemije imali smo organizovanu liniju za psihološku podršku, imali smo nekoliko hiljada poziva od ljudi koji se ranije nisu javljali. Istraživanjem smo shvatili da su ljudi emotivno nepismeni, ne umiju da prepoznaju svoje emocije i da ih definišu, uglavnom koristimo opisne rečenice da bismo iskazali kako se osjećamo. Činjenica je da će svako od nas u životu proći kroz neki problem mentalnog zdravlja, ako budemo to gledali kao nešto što se dešava nekom tamo, uvijek ćemo biti u problemu”, kazao je Popović.
