Tokom posljednje godine ljudi su se toliko žrtvovali da bi zaštitili svoje zdravlje, od brige o djeci zbog zatvaranja škola do izolovanja od naših starijih voljenih. Briga oko porodičnog zdravlja natjerala je mnoge od nas na to da u velikoj mjeri omogućimo da budemo bezbjedni tokom ove krize javnog zdravlja.
Strah smo pretvorili u akciju i tome vrijedi aplaudirati. Pitanje je možemo li uzeti taj način razmišljanja o pandemiji i primijeniti ga na druge ozbiljne rizike za naše zdravlje?
Jedna od najopasnijih od svih takvih prijetnji je rak. Otprilike svaki treći Amerikanac oboliće od raka tokom života. Skloni smo da o raku razmišljamo kao o nečemu što usmjerava sudbina ili neka druga sila koju ne možemo da kontrolišemo. Ali istina je da svi možemo preduzeti korake da preduprijedimo potencijalno dijagnostifikovanje raka. Na taj način možemo poboljšati prognoze i promijeniti putanju ove razorne bolesti.
Kao neko ko je dvadesetpetogodišnjakinja koja je preživjela rak, znam šta znači suočiti se sa tom zastrašujućom dijagnozom. Takođe znam nekoliko stvari o tome šta je potrebno da se pobijedi. Evo tri savjeta koja morate imati na umu dok se uključujete u borbu.
Saznati šta su rizici
Nedugo nakon što je stigao novi koronavirus, saznali smo da je starost moćan faktor rizika za bolest i svoje aktivnosti prilagodili smo u skladu sa tom informacijom. Fokusirali smo se na zaštitu svojih roditelja ili baka i djedova, jer je rizik od COVID-a za 80-godišnjaka veći nego za mlađu osobu.
Iako je porodična istorija bitna, velika većina karcinoma zapravo je proizvod stečenih mutacija gena, što znači da su rezultat našeg okruženja.
Kod raka je znanje o rizicima jednako važno, a ono započinje razumijevanjem porodične istorije. Sada znamo da naslijeđene mutacije gena igraju ulogu u više od 50 sindroma raka. Na primjer, između 45 do 72 odsto žena koje naslijede štetnu varijantu gena BRCA razviće rak dojke u dobi od 70 do 80 godina.
Dakle, prva stvar, za početak: razgovarajte sa porodicom – posebno sa roditeljima i bakama i djedovima – i saznajte da li imate rizik da dobijete rak. Vaš ljekar takođe može preporučiti genetsko testiranje, koje je posljednjih godina postalo sve pristupačnije, košta između 300 i 5.000 dolara i često je pokriveno osiguranjem.
Ovi testovi su jednostavni kao davanje uzorka krvi ili pljuvačke u ljekarskoj ordinaciji i čekanje rezultata. Razumijevanje vaše predispozicije za rak može pomoći vašem ljekaru da odluči da li treba da se testirate ranije ili češće. Takođe može podstaći promjene u načinu života koje će pomoći da se rizik minimizuje.
Iako je porodična istorija bitna, velika većina karcinoma zapravo je proizvod stečenih mutacija gena, što znači da su rezultat našeg okruženja. Izvanredno je da se do polovine svih karcinoma može spriječiti donošenjem zdravih životnih izbora, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Na primjer, gojaznost čini gotovo dvostruko veće šanse da razvijete rak želuca, jetre, bubrega i materice.
Ispostavilo se da je zdrava ishrana gotovo jednako važna za prevenciju raka kao i nošenje maski za COVID prevenciju.
Testiranje. Testiranje. Testiranje
To je mantra koju do sada dobro znamo nakon skoro godinu dana pandemijskog života, ali testiranje je još važnije kada je u pitanju rak. Savremena medicina je zaista napredovala sa skriningom za rak, ali još nijesmo postali dobri u pregledu. Utvrđeno je da godišnji mamografski pregledi smanjuju rizik od smrtnosti od raka dojke za više od 40 odsto u Kanadi i Evropi, prema podacima Američkog društva za borbu protiv raka, na primjer.
Međutim, prema Nacionalnom zdravstvenom istraživanju iz 2015, nešto više od polovine žena starijih od 45 godina uradilo je mamografiju u prethodnih 12 mjeseci. Slično tome, kada se rak debelog crijeva pronađe u ranoj fazi, petogodišnja stopa preživljavanja je 90%, ali jedan od tri Amerikanca koji bi trebalo da budu pregledani nikada nije nije otišao na pregled, podaci su Američkog društva za prevenciju raka.
S obzirom na moju istoriju raka, sklona sam sekundarnim karcinomima kao rezultat svog liječenja i porodične istorije. Iz tog razloga me češće pregledaju. Niko mi ne mora reći o tjeskobi koja vreba dok čekam rezultate. Ali rak ne mora biti smrtna kazna ako je rano otkriven, a to će se dogoditi samo ako se potrudimo da ga otkrijemo.
Potražite najbolji tretman
Ako vam je postavljena dijagnoza, znajte svoje mogućnosti, pokušajte da pronađete tim za liječenje koji ima duboku stručnost u vezi sa vašom specifičnom vrstom karcinoma i razmislite o pridruživanju kliničkom ispitivanju. Vidimo naslove koji izvještavaju da su zdravstveni radnici i stanovnici domova za njegu među prvima dobili pristup vakcini protiv koronavirusa. Ali istina je da su prvi ljudi koji su zaista dobili pristup bili učesnici kliničkog ispitivanja.
U posljednjih nekoliko godina otkrića u liječenju karcinoma bila su velika. Nauka se kreće nevjerovatno brzo, ali vrijeme izlaska na tržište za ove nove terapije može biti frustrirajuće sporo. Ulazak u proces je poput dobijanja pristupa budućnosti – i nije li to suština borbe protiv raka?
Svaki od ovih napora započinje sa vama i vašim ljekarom. Ali nemojte čekati da vam dijagnoza donese plan za rak. Ako živite u vrućoj zoni Covid, preduzmite dodatne mjere predostrožnosti. Slično tome, šansu za obolijevanje od raka, za šta je vjerovatnoća jedan naspram tri u životu, vrijedi planirati. Upoznajte svoje gene. Donosite zdrave odluke. A ako imate predispoziciju za određenu vrstu karcinoma, učinite sve što možete da biste se rano i često pregledali.
Ne čekajte da vas sistem spasi. Umjesto toga, učinite sve što možete da se spasite.
