Konsultacija sa ljekarom: Bol, iako neprijatna senzacija, zapravo predstavlja dragocjen znak koji nam šalje naš organizam kao upozorenje da nešto nije u redu sa organizmom. Bol je važan dijagnostički znak, ali istovremeno i veoma subjektivan doživljaj. Bolna stanja treba kauzalno (uzročno) liječiti kad god je to moguće. Ako vas boli zub, ne treba gutati analgetike, već otići kod stomatologa. Odlažući susret sa ljekarom, bilo iz straha ili nedostatka vremena, izlažemo sebe višestrukim rizicima. Gubi se dragocjeno vrijeme za intervenciju, povećava se mogućnost komplikacija i mijenja se klinička slika.
Odabir ljekova: Odabir ljekova protiv bolova nije jednostavan. Mnogi analgetici su lako dostupni, mogu se dobiti bez recepta i najčešće se koriste u takozvanom samoliječenju. Ali takva upotreba pored toga što nas brzo oslobađa bola, nosi i određene rizike. Analgetik se uvek bira uz procjenu rizika i koristi, za svakog pacijenta posebno, pa iskustva naših rođaka ili prijatelja ne mogu da se uzimaju kao mjerodavna. Paracetamol i aspirin (acetilsalicilna kiselina) su ljekovi koji se najčešće koriste kod glavobolje, zubobolje i drugih bolova koštano-mišićnog sistema, kao i kod povišene temperature. Kod upotrebe aspirina treba obratiti pažnju na iritirajuće efekte na sluznicu digestivnog trakta čak i sa malim dozama, dok kod upotrebe paracetamola, ako je česta ili se primjenjuje u većim dozama, postoji opasnost od toksičnih efekata na jetru.
Neželjena dejstva: Neželjena dejstva dobro poznatih ljekova kao što su ibuprofen, diklofenak i drugih iz iste grupe (nesteroidni antiinflamatorni lekovi) koji se najčešće koriste kod bolova koštano-mišićnog sistema praćenog zapaljivim procesom, nastaju kada se ovi ljekovi upotrebljavaju dugo ili često, bez ikakve kontrole ljekara, ako se u odabiru napravi loša procjena koristi i rizika, ili ako se lijek uzima u dozi koja je veća nego što je potrebno. Osobe koje imaju osjetljiv digestivni trakt, smanjenu funkciju jetre ili bubrega, boluju od astme ili imaju probleme sa srcem trebalo bi da izbjegavaju ljekove iz ove grupe. Ovi ljekovi kod takvih osoba mogu da dovedu do promjena u digestivnom traktu i do krvarenja koja ponekad mogu da budu ozbiljna, ili da budu neprimjetna i da dovedu do anemije. Neki od ovih ljekova povećavaju sklonost ka tromboembolijskim komplikacijama, a dugom upotrebom mogu da oštete funkciju jetre ili bubrega. Neželjena dejstva mogu da se ublaže dobrim izborom lijeka, uzimanjem lijeka posle jela, ili uvođenjem u terapiju još nekih ljekova koji će smanjiti rizik oštećenja digestivnog trakta.Zato je najbezbjednije, ukoliko postoji potreba da se koristite sredstva za ublažavanje bolova, izbor napraviti uz konsultaciju sa ljekarom ili farmaceutom.
B92
