"Forum održivih finansija" počeo je danas u Naučno tehnološkom parku Crne Gore sa ciljem da da rukovodioci velikih crnogorskih preduzeća, direktori javnih institucija, predstavnici međunarodnih institucija, predstavnici nevladinog sektora i eksperti razmijene znanja i iskustva o važnosti primjene ESG standarda (Environment, Social, Governance) i konkretnim implikacijama za korporativni sektor.
Događaj je organizovala licencirana naučno-istraživačka ustanova Center for Finance.
Konferenciju je otvorio prof. dr Igor Lukšić koji je ukazao na trenutne trendove koji oblikuju temu EGS principa.
„Nažalost, teme vezane za ESG su postale izrazito ideološki tretirane, posebno u SAD-u. Dodatnu kontroverzu u prethodnim godinama unose slučajevi takozvanog green washing-a. Sve to uticalo je da su u posljednje dvije godine ESG fondovi zabilježili pad, a mnoge globalne kompanije odustaju od ranije definisanih ciljeva. Sve češći je istup u EU da je potrebno izdvajati više novca za pitanje odbrane, što neminovno otvara pitanje kako će se to odraziti na sprovođenje Zelene agende“, naveo je Lukšić.
Sve to, kako kaže, ne znači da ova tema gubi značaj. Naprotiv, svi izazovi kako za privatni tako i javni sektor ostaju, čak možda postaju i vidljiviji sa protokom vremena.
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj u Crnoj Gori (EBRD), Remon Zakaria ukazao je na važnost ESG-a za Crnu Goru.
„Crna Gora se oslanja na turizam kao glavni izvor prihoda, te je kritično održati vašu lijepu prirodu za ekonomski razvoj vaše buduće generacije. To podrazumijeva upravljanje otpadom, kao i tretiranje otpadnih voda u vašim rijekama i moru. Ako ne radite po ovom pitanju to će uticati na ekonomiju i buduće generacije“, kazao je Zakaria.
On je dodao da je potrebna i dekarbonizacija, jer Crna Gora ima sunce i vjetar kao dobre izvore energije i podvodni kabl koji je povezuje sa Italijom, što Crnoj Gori može omogućiti da izvozi energiju, kako bi diverzifikovala ekonomiju, te bi tako imali dodatan prihod sem turizma.
Ukazao je da je rješavanje socijalnih pitanja, kao što su nezaposlenost mladih i regionalna nestabilnost, važno kako bi Crna Gora napredovala po pitanju ekonomskog razvoja.
„ESG je važan za Crnu Goru i zbog pristupa EU. Kako Crna Gora napreduje ka članstvu u EU, usklađenost sa ESG standardima EU je izuzetno važna. To je i dio Poglavlja 27 koje se odnosi na klimatski sektor ili Poglavlje 19 koje se odnosi na društvenu politiku i zapošljavanje... Sve ovo su važne oblasti za Crnu Goru. Na ESG treba da se gledao kao na nešto ima mnogo benefita“, dodao je Zakaria.
Nakon uvodnih obraćanja upriličen je prvi panel na temu praktične primjene ESG-a i njegovog uticaja na finansijske institucije.
Predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić, istakao je da je ESG nešto što crnogorsko tržište kapitala ne poznaje.
„Ipak, Crna Gora ubrzano korača ka EU, te se radi na izmjenama zakonodavstava i usaglašavaju sa zakonodavstvima EU gdje je ESG važan segmenat. Radimo dosta toga za razvoj ESG, a da nas na to nije natjerala praksa, nego put kojim smo kao država krenuli. Tu su dva ključna zakona. Zakon o tržištu kapitala je u fazi izmjena i biće usvojen do kraja maja ove godine. Ono što će biti još brže primjenjivo jeste Kodeks korporativnog upravljanja kroz projekat EU. Radi se i na izradi Nacionalnog kodeksa korporativnog upravljanja“, ispričao je Drinčić.
On je dodao da od 1. januara iduće godine sva akcionarska društva koja budu listirana na Montenegro berzi moraće da ispunjavaju određene kriterijume da bi bila listirana, a sa druge strane će ispunjavati upitnike na godišnjem i polugodišnjem nivou.
„Na osnovu upitnika ćemo mi kao regulator moći da pratimo u kom dijelu se razvijaju i poštuju ESG principi, ali i svi drugi principi koju su važni za sve kompanije u EU. Ne očekujemo značajne rezultate u prvih nekoliko godina sa tog aspekta, te od septembra planiramo da krenemo sa značajnijom edukacijom akcionarskih društava,“ rekao je Drinčić.
Zamjenica direktora Agencije za nadzor osiguranja Ivana Šaranović-Jovićević, ukazala je na ulogu sektora osiguranja u kontekstu ESG-a.
„Prvi element uloge sektora osiguranja je to što osiguranje nastupa kao menadžer koji preuzima rastuće rizike u svoj portfelj i oslobađa svoje klijente ovih rizika. Drugi element je investiciona komponenta osiguravača gdje su osiguravači među najznačajnijim institucionalnim investitorima i u njihovim odabirima zelena komponenta zaista igra značajnu ulogu“, poručila je Šaranović-Jovićevič.
Kako kaže, kod osiguravača u Crnoj Gori zeleni karakter investicija ima veoma značajnu ulogu u izboru investicija, zahvaljujući ubrzanoj primjeni međunarodnih standarda i dobre prakse u donošenju investicionih odluka.
„Treća uloga osiguranja je što pruža veliku podršku vladama i smanjuje rizik u njihovim bilansima. U Crnoj Gori svjedočimo situacijama da Vlada ad hoc isplaćuje jednokratne pomoći nakon poplava i drugih nepogoda. To je praksa koja je definitivno prevaziđena i unaprijeđena u visokorazvijenim zemljama,“ saopštila je Šaranović Jovićević.
Šefica kancelarije Finance in Motion, Adrijana Stevanović ukazala je na izazove i mogućnosti koje donose ESG standardi.
„Iako je evidentan napredak u oblasti ESG zelenog finansiranja i dalje postoje određeni izazovi koji onemogućavaju njegovu implementaciju. I dalje postoji nedostatak edukacije među lokalnim preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima vezano za ESG i zeleno finansiranje jer tržište za zelene finansijske proizvode i dalje nije dovoljno razvijeno u regionu što predstavlja izazov za široku primjenu ESG principa i zelenih ulaganja“, istakla je Stevanović.
Međutim, kako dodaje, ovi izazovi predstavljaju i šanse i tu vidimo mogućnost da institucije poput naše pruže edukacije i savjetodavne usluge kompanijama kako bi usvojile održive prakse.
Liderka tima za inkluzivni i zeleni razvoj pri UNDP Crna Gora, Aleksandra Kiković podsjetila je da Crna Gora ima ambiciju da postane klimatski neutralna država, a da je Evropa ima ambiciju da taj cilj realizuje do 2050. godine.
„Crna Gora u globalnim emisijama učestvuje samo sa 0,001 posto emisije ugljen dioksida, ali nas to ne relaksira od obaveze da koristimo sve moguće instrumente da utičemo na smanjenje emisije ugljen dioksida, ali i da prilagodimo našu privredu i naše društvo posljedicama koje ostavljaju klimatske promjene. Upravo je mnogo važno da investicije koje treba da budu zelene treba da odgovore na ambiciju Crne Gore da do 2035. godine smanjimo emisiju ugljen dioksida za 60 posto“, ispričala je Kiković.
